Kada se ujutro probudimo živi i pokretni uspravimo u sjedeći položaj, malo ohanimo i otehirimo, pa onda učinimo zahvalu Uzvišenom što nas je i ovog jutra oživio i dušu nam u tijelo vratio. Polahko proučimo euzu i bismillu i lagahno krenimo prema kupatilu. Poslije uobičajenih priprema polahko i po istilahu uzmimo abdest, lijepo se obucimo, te klanjajmo dva rekata nafile namaza. Ako smo u mogućnosti u na vrijeme pođimo u mahalsku džamiju na sabah namaz, a ako ne, onda ovaj namaz obavimo u svojoj kući.
Poslije prve kahve s veseljem krenimo na posao rasterećene duše, čistog srca i tijela punog elana za nove radne i životne pobjede. Znajmo da svakome nije Uzvišeni omogućio da ima redovan posao. Sve ružne misli i šejtanske negativne vesvese potisnimo u stranu učeći dove, salavate i tekbire, vozeći ili idući pješke prema radnoj pozornici, na kojoj nam je Uzvišeni odredio da kujemo svoju nafaku.
Zato još jednom ponavljam sebi a onda i vama, ne propustimo ni jedno jutro, a da se u njemu prvo zahvalimo Allahu s.v.t.a, na nimetu života, na zdravlja, na nafaki i berećetu. Obavezno se konektujmo s Njim putem abdesta i sabahskog namaza, a onda se držimo veselo cijelog dana i zadržimo čvrstu vezu sa Allahom dželle ve ala, putem redovnog namaza.
Neka nam je uvijek na pameti ovaj hadis: “Čovjeku će zaista biti spriječena opskrba zbog grijeha koje počini”.(5. Ahmed, Nesaija, Ibn Madže)
I ne pustimo se nikome da se raduje našoj nevolji.
Kada god nas ko upita, kako si?
Odgovorimo mu s osmjehom, dobro, elhamdulillah!
Šta ima kod tebe? Svega, elhamdulillah!
A odista je duševna hrana naših neprijatelja upravo naša slabost i neuspjeh!
