Lice ljepše od bilo koje holivudske dive. Naninom licu nije trebala šminka, niti pomada, kako je ujdurme za uljepšavanje nazivala moja rahmetli majka. Nana je bila šik i in, i u onim svojim dimijama i bluzi od istog beza. Njen korak najbolje odslikava herojina 21. vijeka u dimijama, Fata Orlović. Ne znam kazati da li njena mudrost proističe iz vjekovnog kontinuiteta bosanske žene koja je polagala na spoljašnost a najčešće i nije.
Naša nana je jednostavna u oblačenju, uzor u ponašanju a mudra u besjedi. Mudrost naših nana je u njihovoj filozofiji života i prihvatanju kismeta. Opstoj i dugovjekost naše domaje Bosne i Hercegovine i naravno Sandžaka je u žilavosti naših nana. Moja nana je rodila 13-toro djece. Zato su naše nane državotvorne žene i dabil Bosanke i Bošnjakinje.
Stroga zabrana neposlušnosti prema roditeljima i zapostavljanje rodbine
Allah, džellešanuhu, veli:
فَهَلْ عَسَيْتُمْ إِنْ تَوَلَّيْتُمْ أَنْ تُفْسِدُوا فِي الْأَرْضِ وَتُقَطِّعُوا أَرْحَامَكُمْ"Zar i vi ne biste, kad biste se vlasti dočepali, nered na Zemlji činili i rodbinske veze kidali! أُولَٰئِكَ الَّذِينَ لَعَنَهُمُ اللَّهُ فَأَصَمَّهُمْ وَأَعْمَىٰ أَبْصَارَهُمْTo su oni koje je Allah prokleo i gluhim i slijepim ih učinio. " (Muhammed, 22-23)
وَالَّذِينَ يَنْقُضُونَ عَهْدَ اللَّهِ مِنْ بَعْدِ مِيثَاقِهِ وَيَقْطَعُونَ مَا أَمَرَ اللَّهُ بِهِ أَنْ يُوصَلَ وَيُفْسِدُونَ فِي الْأَرْضِ ۙ أُولَٰئِكَ لَهُمُ اللَّعْنَةُ وَلَهُمْ سُوءُ الدَّارِ"A one koji ne ispunjavaju dužnost prema Allahu, iako su se na to čvrsto obavezali, i kidaju ono što je Allah naredio da se poštuje, i čine nered na Zemlji, čeka prokletstvo i najgore prebivalište. " (Er-Ra’d, 25)
وَقَضَىٰ رَبُّكَ أَلَّا تَعْبُدُوا إِلَّا إِيَّاهُ وَبِالْوَالِدَيْنِ إِحْسَانًا ۚ إِمَّا يَبْلُغَنَّ عِنْدَكَ الْكِبَرَ أَحَدُهُمَا أَوْ كِلَاهُمَا فَلَا تَقُلْ لَهُمَا أُفٍّ وَلَا تَنْهَرْهُمَا وَقُلْ لَهُمَا قَوْلًا كَرِيمًا"Gospodar tvoj zapovljeda da se samo Njemu klanjate i da roditeljima dobročinstvo činite. Kad jedno od njih dvoje, ili oboje, kod tebe starost dožive, ne reci im ni: 'Uh!' i ne podvikni na njih, i obraćaj im se riječima poštovanja punim. وَاخْفِضْ لَهُمَا جَنَاحَ الذُّلِّ مِنَ الرَّحْمَةِ وَقُلْ رَبِّ ارْحَمْهُمَا كَمَا رَبَّيَانِي صَغِيرًاBudi prema njima pažljiv i ponizan, i reci: "Gospodaru moj smiluj im se, oni su mene, kada sam bio dijete, njegovali. "' (El Isra, 23-24)
Ebu-Bekr Nufej' b. Haris, r.a., veli da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve selleme, rekao: "'Hoćete li da vas obavijestim o najvećim grijesima?' - tri puta. Mi odgovorismo: ‘Svakako, o Allahov Poslaniče!' On tada reče: ‘Allahu pripisivanje druga i neposlušnost roditeljima.' Bio je naslonjen, zatim se ispravi sjedeći i reče: ‘Svakako, i Iažan govor i lažno svjedočenje!' Zatim je toliko dugo ponavljao ovo dvoje zadnje da smo rekli: ‘Da hoće ušutjetil"' (Muttefekun alejhi)
'Abdullah b.'Amrb.'As, r.a., pripovijeda daje Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve selleme, rekao: "Veliki grijesi su: mnogoboštvo, neposlušnost roditeljima, ubistvo i lažna zakletva." (Buhari)
Džubejr b. Mut'im, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve selleme, rekao: "Neće ući u Džennet onaj koji prekine veze sa svojom rodbinom." (Muttefekun alejhi)
Mugire b. Šu'be r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve selleme, rekao: "Allah, dž.š., zabranio vam je neposlušnost vašim majkama, 'ne dam, a daj' (ne da ono što mu je dužnost, a uzima ono što mu nije dozvoljeno) i zakopavanje žive ženske djece, a pokudio 'rekla-kazala' (da ispriča sve što je čuo-la, ne vodeći računa je li to tačno, pa čak ako i sumnja da bi to moglo biti neistinito, a čovjeku je, po jednom hadisu, dosta laži da ispriča sve što je čuo), prekomjerno zapitkivanje i nekontrolirano trošenje imovine." (Muttefekun alejhi)
Hlad je sušta suprotnost ljetnjoj žegi i pripeki u danima kada gori kamen, drvo i zrak. Od pamtivijeka je iskan zaklon od sunca, po mogućnosti da je u hladu platana, lipa, hrastova, javora, grabova i palmi a pomunasib je da se nađe pored čiste rijeke. Kada bi se svi ti šarti ispunili i ptice se umećanile i zapjevale, rahatluku niđe kraja nema.
Vjerujem da ste se bar jednom u životu našli u prijatnoj hladovini i zavjetrini, jer je hladovina prva sofra uživanja. Vaktile su ljudi cijenili hlad i hladovinu. Maksuzile su hair sahibije u hladu drveća gradili i ograđivali česme, bunare i hladna izvorska vrela. Današnji insan voli da osvaja i prisvaja. Ugrađuju se meraje, izvori, putići kojima se nekada služio insan i hajvan. Sve je to vaktile bilo javno dobro za svakoga i bilo je svačije. Danas se otimaju se i prisvajaju potoci, rijeke, šume i jezera. Pola Bosne je tako oteto da bi neko kazao, ovo je samo moje. Ovo je osvojeno, ograđeno i vlasništvo samo moga naroda. Ovo je ekskluzivitet moje nacije.
Pored uobičajenog hlada ljudi vole sjediti:
·U hladu Kur'ana,
·U hladu Hadisa,
·U hladu hatiba,
·U hladu vaiza,
·U hladu saima,
·U hladu Ka'be
·U hladu Arefata
·U hladu kari'a
Voli narod sjediti još u nekim hladovima:
·U hladu mejhane i kahvane
·U hladu megacentra, trgovine i restorana
·U hladu zlata i para
·U hladu vila i velikih kuća
·U hladu svoga autoparka
·U hladu žene
·U hladu muža
·U hladu šefa
·U hladu medija
·U hladu djece
·U hladu prijatelja
·U hladu partije
·U hladu šiše
Ja siromah išaretosum nabrojah i pobrojah samo neke hladove i hladovine, a svak zna svoje. Belćim svak ima svoje vrijeme i godine koje je dobio ukesim, pa nek gleda šta će i kako će. Ima jedan hlad za kojeg saburli treba sakupljati poene, točke i pike, jer je ispod njega najbolja i vječna gotiva i mega hladovina i najviši standard.
Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Sedmericu će Allah staviti pod Svoj hlad onoga dana, kada drugog hlada osim Njegovog neće biti: pravedna vladara, mladića koji je odrastao u obožavanju Uzvišenog Allaha, čovjeka čije je srce vezano za džamije, dvojicu ljudi koji su se zavoljeli u ime Allaha pa radi Njega se sastaju i rastaju, čovjeka kojeg je pozvala ugledna (na položaju) i lijepa žena, pa je on rekao: 'Zaista se bojim Allaha!; čovjeka koji dadne sadaku pa je sakrije, tako da ne zna njegova lijeva ruka šta daje desna; i čovjeka koji u samoći spomene Allaha, pa mu suze poteku.'" ((Muttefekun alejhi)
Evo završen je rijaliti šou “Farma” a trenutno je glavna sporedna preokupacija Svjetsko prvenstvo u nogometu-Južnoafrička Republika 2010. Kada se i (h)lopta 'ohladi' narod će odahnuti.
Teferič je lijepa i plaha riječ. Ona je kao i hejbe drugih ušla u bosanski jezik iz naših srcu dragih jezika. Teferič je besjeda arapskog porijekla u značenju; zabavljanje, provod, uživanje u prirodi, izlet u prirodu u svrhu provoda i razonode. Teferič je ušao i u našu dragu sevda(h)linku- »jel ti žao Banjaluke, Banjalučkih teferiča, kraj Vrbasa akšamluka…«.
Nije bilo davno kada su se dični Bošnjaci stidjeli eglene dobrih starih Bošnjana. Sve im je bilo ljepše, kulturnije i naprednije nego naše bosansko. Zato su i smišljali besjede strane, besjede, koje ne priliče najljepšem jeziku. Za teferič izmisliše riječ izlet, proslava, piknik... Hvala Bogu Dragome da se polahko vraćamo izvoru pa se i teferič ponovno spominje i obnavlja.
Stari veliki teferič je obično održavan 2. avgusta na Aliđun. Poznati su širom naše domovine čuveni teferiči koji se održavahu u velikim gradovima, ali i oni po selima i zaseocima. Na teferiču se pravo 'lojilo', jelo, pilo i zabavljalo. Okretali su se na ražnju volovi, ovce, jarad a pjevale su se bome i najljepše na svitu pjesme, pjevale su se sevda(h)linke. Evo jedne sevdalinke koja spominje teferič.
Današnji teferiči su obojeni modernim nijansama i tonovima. Uglavnom se održavaju na velikim poljanama, pored rijeka a česte su i bikoborbe zvane »Korida«. Unosan je to posao u kojem se obrće velika para. Vlasnici bikova mjesecima pripremaju životinje, dobro ih hrane i treniraju. Na dan »Koride« sakupi se hejbe svijeta, jer narod voli izaći, dobro pojesti, štagod vidjeti, a najdraže mu čuti srcu prijatnu muziku. Pjevaju na taj dan svi koji su trenutno »inn« i pjevci koje narod begeniše.
Ima brate i teferiča u vlastitoj režiji. Radni narod što vaik radi iskoristi kakakv državni praznik ili wikend i skrasi se pored lijepe rijeke, potoka pa oplete po ćevapima, ražnjićima i sokićima. Neko ponese loptu, drugi šah a treći pikado. Zabavlja se, egleniše i sevdiše dok sve to ne prijeđe u dosadu. Onda se pokupe 'krpice', štapići, šerpe i lonci i sve to pobaca u gepek i spraši svojoj kući ili u svoj stan.
Šta je život? Nekada davno pitaše seoskog mudraca. Pitaše pitci svašta nješta. Narod k'o narod, pita što treba, a zapitkuje belćim reda radi, morebit' da nešto nauči ili da provjeri pitanog. Velim vam, ima ljudi što su im pitanja serbez i na mjestu a ima ih što pitaju da pitaju. Život je dragi moji započe mudrac, život je haman dva koraka, od avlije do sokaka, a belćim je i manje i kraće od togarce.
A šta je radost? Šta je rahatluk dragi mudrače, deder nam reci? Radost je veselje a veselje ti je i ašikovanje. Veselje i radost je belćim udaja, dahabetile je ženidba has i potaman radost. Jerbo ženidba je veselje za mladoženju, za svekra i svekrvu, a žalost i gubitak majčin i babin.
A šta je kahar? Pitaće uporni pitac, raspoložnog mudraca na sijelu. Dragosno janje, nakašljati će se mudrac, kahar je pola veselja a veselje je pola kahara! Jerbo veselje je jednome sastanak i razgalica, a jopet drugome rastanak i čežnja za dostom i voljenim bićem. Kahar je k'o najbolja kahva koju pijemo u hotelu sa 9 zvjezdica. Za promatrača ko sve to samo očima gleda, to je sreća i vrhunska gotiva. Zaista posmatrač ne vidi ničiju izranjavanu dušu i žalosno srce.
''Hvala Allahu dželle ša'nuhu. Njemu se zahvaljujemo, od Njega pomoć i oprost tražimo. Njemu se utječemo od mahana i ružnih djela svojih. Onoga koga Allah na pravi put uputi, niko ga u zabludu ne može odvesti, a onoga koga On u zabludi ostavi niko ga na pravi put ne može uputiti. Svjedočimo da je samo Allah bog i da je Muhammed Njegov rob i Njegov Poslanik, koga je On uistinu poslao da radosnu vijest donese i da opomene prije nego što nastupi Sudnji čas. Mi smo Allahovi i Njemu pripadamo.
Allah, s.v.t.a., u suri Eš - Šems / Sunce u 1. ajetu kaže:
بِسْمِ اللَّهِ الرَّحْمَٰنِ الرَّحِيمِ
وَالشَّمْسِ وَضُحَاهَا 'Tako mi Sunca i svjetla njegova'
A zatim, danas je petak, 25. juni 2010., ili 13. redžeb, 1431. hidžretske godine. Ovo je dvadeset i šesta džuma u novoj hidžretskoj godini. Cijenjeni džemaate, draga braćo i sestre, esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuh!
بِسْمِ اللَّهِ الرَّحْمَٰنِ الرَّحِيمِ
وَالشَّمْسِ وَضُحَاهَا"Tako mi Sunca i svjetla njegova", kaže da se ovdje Allah zaklinje Suncem i dnevnim svjetlom koje potječe od Sunca. وَالْقَمَرِ إِذَا تَلَاهَا "...i Mjeseca kad ga prati", tj. slijedi jer i Mjesec dobiva svjetlost od Sunca.
وَالنَّهَارِ إِذَا جَلَّاهَا "...i dana kad ga vidljivim učini", tj. Kada ga potpuno jasnim učini. "... وَاللَّيْلِ إِذَا يَغْشَاهَا i noći kad ga zakloni", tj. kad Sunce zađe pa horizont tama obavije. "... وَالسَّمَاءِ وَمَا بَنَاهَاi neba i Onoga Koji ga sazda." وَالْأَرْضِ وَمَا طَحَاهَا"...i Zemlje i Onoga Koji je ravnom učini", tj. prostrije. Ovo mišljenje zastupa većina poznatih komentatora Kur’ana i jezičara. El-Dževheri kaže: "Riječ znači i kao, tj. prostro, poravnao, učinio ravnom.
Milostivi Allah, s.v.t.a., u početnim ajetima sure Eš-Šems-Sunce kazuje Istinu o svojoj Moći i Mudrosti nabrajujući ni'mete bez kojih Njegova stvorenja ne bi mogla živjeti i preživjeti. Uzvišeni se kune onim čime On hoće, kada želi naglasiti njihovu važnost. Pobrojani su Sunce kao izvor svjetla na Zemlji, Mjesec kao korisnik i pratilac, i dan kao produkt i mjera svjetla, te noć kao kao pandan danu i granica svjetla. Spomenuta je Zemlja koju je Milostivi ravnom učinio na kojoj stvorenja odmor išću, rađaju, hrane se iz nje, na njoj sedždu čine, i u nju liježu i dunjalučki se utapaju i nestaju u njoj. Nebo je naglašeno u zakletvi u značenju Allahove, s.v.t.a., Uzvišenosti i Mudrostistvaranja. Ako je Zemlja metaforično postelja, Nebo je onda njen (naš) pokrivač.
Zanimljiv je hadis koji prenosi Džabir, a bilježe i Buhari i Muslim u svojim Sahihima da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao Muazu: "Zašto nisi klanjao sa: سَبِّحِ اسْمَ رَبِّكَ الْأَعْلَى 'Slavi ime Gospodara svoga Svevišnjeg', وَالشَّمْسِ وَضُحَاهَا 'Tako mi Sunca i svjetla njegova', 'Tako mi noći kada tmine razastre.'" Ovdje su spomenute dvije sure kojih trebamo naučiti i u namazu učiti jer ih Poslanik ističe. To su sure El-E'la i sura Eš-Šems.
بِسْمِ اللَّهِ الرَّحْمَٰنِ الرَّحِيمِ
وَنَفْسٍ وَمَا سَوَّاهَا"...i duše i Onoga Koji je stvori", tj. Onoga Koji ju je stvorio u ispravnu, čistu i potpunu i Koji je čovjeka učinio skladnim i uspravnim.
U ovom ajetu Dragi Allah naglašava važnost duše te da je On njen Stvaralac i vlasnik. Islam nas uči da se svako dijete rađa u ''fitretu'', čistoj, izvornoj i neiskvarenoj vjeri. Dolaskom na ovaj svijet, odnosno još u majčinoj utrobi, na emanet dobijamo čistu dušu. Naša misija sastoji se u tome da baš tu čistu i neukaljanu dušu takvom vratimo Svevišnjem Gospodaru. Koliko je tajnovita duša možemo naslutiti iz ovoga ajeta: Pitaju te o duši. Reci: “Šta je duša - samo Gospodar moj zna, a vama je dato samo malo znanja.” (Sura 17. El-Isra)
Jerbo sa dušom se nije šaliti i igrati. Duši treba pažljivo prići, njegovati i odgajati je, i u vjeri i vjerom je očistiti i izglancati.
Duša ima svoje deredže i stepene:
- Nefs emmara-duša sklona zlu
Allah dž.š. je rekao: Ja ne pravdam sebe , ta duša je sklona zlu , osim one kojoj se Gospodar moj smiluje. Gospodar moj zaista prašta i samilostan je Jusuf 53
-Nefsi levvama-duša koja sebe kori
Allah dž.š. je rekao: I kunem se dušom koja sebe kori. El-Kijame 2
-Nefsi mutmeinna-duša smirena
Allah dž.š. je rekao: O ti, dušo smirena, vrati se Gospodaru svome zadovoljna, a i On tobom zadovaljan, pa uđi među robove Moje, i uđi u Džennet Moj !El-Fedzr 27,28,29,30
U Muslimovom Sahihu navodi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: /635/ ”Allah, dž.š., kaže: 'Ja sam Svoje robove u pravoj vjeri stvorio, pa su im kasnije došli šejtani i od njihove ih vjere odvratili.' "...pa je nadahnu da zna šta joj je griješenje i bogobojaznost", tj. pokazao joj je šta je put dobra, a šta zla i objasnio šta valja, a šta ne valja.
Uspjeh ili propast preko svoje duše
بِسْمِ اللَّهِ الرَّحْمَٰنِ الرَّحِيمِ
قَدْ أَفْلَحَ مَنْ زَكَّاهَا "...Uspjeće samo onaj ko se očisti, a biće izgubljen onaj ko je na stranputicu odvodi", tj. uspjet će onaj ko svoju dušu, pokoravajući se Allahu, dž.š., očisti. Moguće je da ovo znači da će uspjeti onaj kome Allah da da se očisti, a zalutati i propasti onaj kome Allah pusti da ode na stranputicu. Ibn Ebi-Hatim od Ibn-Abbasa prenosi da je rekao: "Čuo sam da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., u vezi sa riječima Uzvišenog: "...Uspjeće samo onaj ko se očisti, a biće izgubljen onaj ko je na stranputicu odvodi." Kada bi učeći Kur‘an naišao na ovaj ajet, Allahov Poslanik, s.a.v.s., u dovi bi zamolio: /637/ "Bože, ti mojoj duši podari bogobojaznost. Ti si njen zaštitnik i čuvar. Ti ćeš je najbolje očistiti!"
Zato Uzvišeni u Kur'anu spominje لَقَدْ خَلَقْنَا الْإِنْسَانَ فِي كَبَدٍ"Mi čovjeka stvaramo da se trudi", tj. da se hvata u koštac sa teškoćama, da se bori i izbori.
Vjerovjesnik, s.a.v.s., kaže: /631/ "Allah Uzvišeni kaže: 'Čovječe, dao sam ti mnogobrojne blagodati. Ti ih sve ne možeš ni nabrojati ni na njima zahvaliti. Između ostalog sam ti dao dva oka da njima gledaš. Dao sam ti dva kapka nad njima i na njima, pa gledaj očima ono što sam ti dozvolio, a ako šta vidiš šta sam ti zabranio, zatvori ih kapcima. Dao sam ti jezik i usnu šupljinu kao njegov zatvarač. Zato jezikom govori ono što sam ti dozvolio. Ako naiđeš na nešto što sam ti zabranio zatvori njome jezik. Dao sam ti spolni organ i pokrivač da ga pokrivaš. Koristi svoj spolni organ samo za ono što sam ti dozvolio, a ako naiđeš na nešto što sam ti zabranio, pokrij ga! Čovječe, ti nećeš moći podnijeti Moju srdžbu i izdržati Moju kaznu!'"
"...i na dobro i na zlo mu ukazali?”, tj. put dobra i put zla. U tom smislu Uzvišeni na drugom mjestu kaže: إِنَّا هَدَيْنَاهُ السَّبِيلَ إِمَّا شَاكِرًا وَإِمَّا كَفُورًا "Mi mu na pravi put ukazujemo, a njegovo je da li će zahvalan ili nezahvalan biti." (76:3)
Pod uputom se ovdje misli na ukazivanje na pravi put i na zahvalnost onoga ko odabere pravi put, a nevjerstvo onoga ko odabere krivi. Ovdje se nipošto ne misli na to da Uzvišeni Allah prisiljava na činjenje dobra ili zla. Kako bi insan Božijom milošću zaslužio nagradu i Njegovom pravednošću kaznu...?
Dova
»Molimo Te Uzvišeni Allahu da nas uputiš na pravi put i da nas na njemu održiš sve dok ne odemo sa dunjaluka. Molimo Te Dragi Allahu, da ne dozvoliš našim srcima da skrenu nakon što Si nas uputio. Molimo Te Gospodaru naš, zaštiti nas od loših vođa, od dušmanskih riječi i djela, od pokvarenosti u riječima postupcima i razmišljanju.
Milostivi Gospodaru, usadi nam više ljubavi prema našim džamijama i onima koji nas vode na pravi put. Učini da volimo džamiju, džemat i da jedva čekamo dolazak dana petka i džume u njemu. Ne daj nam da zaboravljamo svoju islamsku zajednicu. Osvijesti nas, otrijezni nas, pa da shvatimo da bez stabilne zajednice, nema ni naše stabilnosti, i snage.
Primi naše pokajanje, oprosti grijehe nama, roditeljima našim, našim umrlima i svim muslimanima. Naša posljednja dova je: الْحَمْدُ لِلَّهِ رَبِّ الْعَالَمِينَ Hvala Allahu gospodaru svih svjetova i neka je salavat i selam na Allahovog Poslanika Muhammeda, s.a.v.s.«
Literatura: Prijevod Kur'ana od Besim Korkuta, Tefsir Ibni Kesir, Sahihul Buhari
Poplava je bilo i biće ih u našoj domaji, Bosni i Hercegovini. Ove zadnje su u crno zavile skoro pola naše Bosene. Prvi put se desilo da je vojska stavljena na raspolaganje civilnoj zaštiti. Kako stvari stoje opet će deblji kraj izvući oni 'najtanji', naš narod, koji je od usjeva očekivao najviše, a nekima će trebati dosta novaca da kuće osuše, poprave avlije, štale i ostalu imovinu dovedu u red poslije katastrofe.
Uzroci poplava
Poplave su nepredvidivi događaji. Nikada se ne mogu najaviti a mogu da se dese bilo kada i bilo gdje. Mi jedino možemo da odredimo rizične zone i rizične dionice riečnog korita i obale. Mogle bi se napraviti srudije i planovi pasivnih mjera zaštite. Kantonalne i općinske inspekcije bi mogle zabraniti urbanizaciju područja oko rijeka na vodopoplavnom području. Praksa u našoj zemlji pokazuje da su se u nekim poplavnim zonama gradili čak i stambeni objekti za koje su općine olahko izdavale potrebne građevinske dozvole. Dakle, poslije svega viđenog i katastrofalnih poplava, može se u nekoj mjeri kazati da je i država zakazala.
Kako dalje?
Lokalne zajednice, općine, regije i vlada države moraju obezbijediti novac za redovno čišćenje, pročišćavanje i produbljavanje korita rijeka. Obale se moraju očistiti od viška drveća i drugog rastinja, te korita obložiti kamenim pločama koje će se uvezati cementom da voda ima brži protok. Urbanisti moraju zabraniti ‘divlju’ gradnju i samovoljnu uzurpaciju riječnih obala. Naši urbanisti i općinari bi morali posjetiti uspješne evropske zemlje na planu odbrane od poplava i tamo se na seminarima educirati na planu uređivanja i održavanja riječnih korita.
Izbori ante portas
Još jednom će naši vrli ‘političari’ početi sa svojim političkim pjesmicama u stilu ako glasate za nas biće vam bolje. Još jednom će se na brzinu sterati metri i kilometri asfalta đe treba i đe uopće ne treba asfalt. Dragi moji, kada vam ponovo predlože da glasate za ‘njih’, a da će vam asfaltirati nešto za protu-uslugu, odvedite ih odmah do prvog potoka, rječice i rijeke. Neka tamo pokažu koliki su političari time što će urediti riječno korito vaše rijeke, da opet sirotinja ne bi ispaštala.
Čuvarkuća (Sempervivum tectorum L.) je jedna od najstarijih ljekobitih biljaka . To je trajna biljka s mesnatim, sočnim listovima koji završavaju šiljastim vrhom i pravi prizemni buket širok do 8 cm. Slična je aloji, jer se i kod jedne i kod druge biljke upotrebljava svježe iscijeđen sok i koristi protiv mnogih bolesti. Ljeti iz buketa izraste do 40 cm visoka cvjetna stabljika, pokrivena malim ljuskastim listićima, koja na vrhu završava većim brojem ružičastih, zvjezdastih cvjetova složenih u razgranati cvat. Poslije donošenja ploda stabljika propada. Biljka se razmnožava vegetativno, preko bočnih izdanaka iz kojih nastaju novi buketi. Latinskim imenom, koji u prijevodu znači “uvijek živeća”, svjedoči o svojoj neuništivosti u najrazličitijim uslovima života, a o omiljenosti u narodu govori velik broj imena pod kojima je poznata: pazikuća, gromovka, zečiji kupus, uhovnik, vazdaživ, gromovna trava, divlje smilje, rosa u zlu dobra, cmilić, netres itd.
Porijeklom je iz Meksika, ali se na ovim prostorima uzgaja već od 9. stoljeća. Iz tog vremena potječu odredbe o seljačkim gospodarstvima(“Capitulare de villis”), kojima su Karlo Veliki i njegov sin Ljudevit Pobožni naredili uzgoj 72 biljke, među kojima je i čuvarkuća. Prema tadašnjim shvaćanjima, ona je kuću na čijem je krovu rasla štitila od oluje i udara groma, a koristila se i za liječenje.
Čuvarkuća i danas nije potpuno istražena biljka i uglavnom se koristi u narodnoj medicini. Čuvarkućini listovi su zeljasti, sočni, debeli sa bodljikavim završecima boje kestena. Listovi se beru cijele godine, a kao lijek se koriste uvijek svježi. Čuvarkuča nije zahtjevna biljka, bilo da je posadimo u saksiju ili na krovu kućeona raste. Ne voli puno vlage, a voli svjetlost I toplo mjesto. Od ljekovitih sastojaka ona sadrži biljne sluzi, ulja, smole, mravlju i jabučnu kiselinu, a tu su i druge, do sada neistraženi ljekoviti sastojci. Iscijeđen sok pomaže pri liječenju raznih upala sluzokože, jača otpornost organizma, liječi kod česte glavobolje, liječi astmu i povećava krvni pritisak. Kod kožnih oboljenja se koristi na način da se jednostavno list presiječe i stavi na bolno mjesto. Listovi sadrže sluzav sok koji ima umirujući učinak i rashalađujuće dejstvo.
Recepti iz narodne medicine
Svježe iscijeđen sok ili zdrobljeni listovi stavljaju se kao oblog kod uboda insekata (osa, pčela, komaraca), opeklina, raspucane i oštećene kože, herpes zostera (pojasastog osipa), hemeroida. Sok uklanja tegobe ako se stavlja na mjesta grčeva na nogama ili na bolna mjesta nastala zbog uloga (gihta). Kod oslabljenog sluha, izazvanog skručenim žutim sekretom, kapa se svježi sok listova u uho jer ga otapa. Kurje oči, bradavice i sunčane pjege također se suzbijanu svježim sokom. Suvremena istraživanja usmjerena su na polisaharide iz soka čuvarkuće, jer im se pripisuje djelovanje na imunološki sustav i pomoć kod kanceroznih bolesti.
Bjeloruski stručnjaci preporučuju svježi sok s medom kod srčanih mahana, a proizvode se i homeopatski preparati čuvarkuće koji se koriste kod gnojne upale zubnog mesa i upale grla.
Čaj od svježih listova vanjski se primjenjuje za obloge kao i sok, a iznutra se pije kod hemoroida, glista, prejake menstruacije, kamenaca u mjehuru. Osvježava organizam, ima diuretički učinak i djeluje protiv upala.
