31. maj 2018

MIRUH RAMAZANA (17)



 MUKABELA I RAZUMIJEVANJE POSLUŠANOG 17. džuz
 
Mukabela je učenje (čitanje) po 10 lista ili 20 stranica svakog dana u džamiji. Mukabela se može učiti u tri vremenska perioda, iza sabaha, iza podne ili iza ikindije namaza. Najviše je rasprostranjeno učenje mukabele iza ikindije namaza. Mukabelu uče imami, hafizi i oni koji znaju i umiju pravilno i tačno čitati Allahovu knjigu. 
Počinjemo sa prvom mukabelom dan prije ramazana a završavamo Hatma-dovom uoči Bajrama ili prije klanjanja Bajram namaza. Velika čast je znati pravilno učiti Kur’an a.š,, a velika nagrada čeka one koji dolaze da slušaju i prate učenje mukabele u džamijama.
Zašto nas je malo na mukabelama?
 Da bi mogli sebi odgovoriti nadvirimo se u dušu i srce. Ako su nam u životu prioriteti imetak, bogata sofra, ormari puni odjeće i obuće a mi i pored toga ,nemamo' vremena za abdest, za namaz, te da je jacija u kasne sate a sabah prerano, sa nama nešto u redu nije.
Povodon Noći Bedra
,,Bedr je svjedočanstvo čovjekovih izazova i poteškoća kroz prostor kojim hodi, jer život jest jednako problem, život jest jednako izazov, život je i patnja, a Lejletul-kadr je svjetlo radosti, nada i Božija milost".
U tom kontekstu je i Kur'an došao, kao radost čovjeku, da ukaže na to da čovjek nije stvoren samo radi igre i zabave.
,,Primarna zadaća ljudske zajednice, džemata, jeste čuvanje Bedra i čuvanje vjere, a noć Lejletul kadra Božija milost za sve ljude. Vjera je refleksija Božije milosti naspram čovjeka i vjernik je radostan što je u zaštiti Božijoj, on nije sačuvan od poteškoća i izazova, pa to jeste bedr".
U Ku'ranu se Bog obraća svima, mušku, žensku, i koji ga vjeruju  te koji ga ne vjeruju, onima koji su u mogućnosti da razumiju i oni koji to nisu, svi imaju pravo na tu istinu, na tu uputu.
,,Bog je milostiv prema svim ljudima i  daje život na ovom svijetu, jednako i onima koji ga vjeruju i onima koji ga ne vjeruju. Sunce sija za sve, kiša pada za sve, Bog nije izdvojio samo vjernike, ali jest jednu stvar određenu, to je dunjaluk koji daje svima jednako ili u različitim nijansama, ali vjeru daje samo onima koje voli", naglasio je.
Ljudima koji kreću stazom vjere, Bog otvara put do cilja, a oni koji se dvoume, treba im dati radosti i nade da i to što promišljaju je put ka njihovom cilju, to je dobro jer ne možemo biti na istom stupnju spoznaje, života, ljubavi, ali "treba da se poštuje Božije, da se cijeni ta ljudska dobrota".
,,Nažalost, mi smo u nekoj teškoj ljudskoj džungli života, a ramazan nas zbližava, Bog nas je pogledao svojom milošću. Ako budemo voljeli ljude bez obzira na to u kom su sadašnjem stanju, sutra mogu biti bolji od nas, i ne vjerujem da je iko napunio knjigu dobrih djela, da ne bi trebao biti i bolji''.
 S obzirom na to da Bedr simbolizira cjeloživotnu borbu sa svojim prohtjevima, znajmo da je životinjama dat instikt, a čovjeku je data duša.
,,Slomljena duša je slomljeni čovjek, nije slomljeno tijelo slomljeni čovjek, slomljena duša je slomljeni čovjek, a nas vjera uči da duša mora biti u odsjaju, refleksiji predanosti Bogu".
 Ako se čovjek veže za svog Gospodara on ne strahuje ni od koga, ali tu mora biti ljubavi, pravednosti, postupnosti, odnos prema svemu kao vrijednosti, jer je čovjek stvoren sa svrhom i smije ga niko skrnaviti, vrijeđati, ubijati.
 Inače, Islamska zajednica u BiH je 17. ramazan, dan kada se dogodila bitka na Bedru, proglasila i Danom bošnjačke dijaspore. (Mr.Nusret-ef. Abdibegović, direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta IZ BiH)
17. džuz
 Sura Vjerovjesnici počinje sjećanjem na smrt i Sudnji dan. Upravo se u ovom ajetu nalazi (ponavlja) ajet, odnosno dio ajeta, kojeg često čujemo na dženazi: Kullu nefsin zaikatul mevt... – Svaka duša, svako živo biće smrt će okusiti. Ovaj ajet možemo često naći na levhama. On je podsjetnik svakom čovjeku da bez obzira šta radio, koliko uživao, u kakvim blagodatima ili problemima bio, čeka ga smrt i nijedna osoba pa čak ni meleki pred Sudnji dan neće biti pošteđeni smrti.
 Neki pripadnici prvih, odabranih generacija su rekli: „Ko se ne bude prisjećao smrti zadesit će ga tri nesreće: odgađat će tevbu-pokajanje, neće biti zadovoljan sa onim što ima i bit će lijen u pokornosti svome Gospodaru.“ Poslanik, a.s., je jedne prilike kazao da su najpametniji  ,,oni koji se najviše sjećaju smrti i koji se za ono što je poslije nje najbolje pripremaju”.
 Kada čovjek ne bi znao nijedan hadis ili ajet niti bilo šta od islama ovaj dio ajeta bi mu bio dovoljan, odnosno navika da se sjeća smrti. Zamislimo prilikom propuštanja namaza da pomislimo i iskreno razmislimo o smrti; prilikom gledanja u zabranjeno da pomislimo na smrt u tom stanju; prilikom ogovaranja da umremo, a ne zatražimo halala… Teško bi ikada počinili grijeh. Smrt, odnosno razmišljanje o smrti je uistinu jak savjetnik.
 Ova sura nosi naziv Vjerovjesnici s obzirom da se spominje niz vjerovjesnika, jedan za drugim i u određenim slučajevima kratak osvrt na njihovu životnu priču. Danas je popularno poznavati ,zvijezde' iz svijeta glumaca, političara, fudbalera, tenisera i pjevača, mnogo nas  znamo imena, prezimena, godinu rođenja, šta jedu, kako se oblače i koje auto voze. Zapitajmo se koliko znamo vjerovjesnika nabrojati i njihovih životnih priča koje se spominju u Kur’anu. Oni se ne spominju tek tako, već se kazivanja o njima ponavljaju da bismo uzeli pouke iz njihovih života i sjećali ih se u životu u različitim situacijama.
 Kao što sura Vjerovjesnici počinje sa sjećanjem na smrt i Sudnji dan te se sličnim ajetima završava tako i slijedeća sura Hadž počinje sjećanjem na smrt i Sudnji dan. Sura Hadž je jedina sura koja nosi naziv po islamskom šartu. Govoreći o hadžu, Allah govori o budućnosti hadža kada je islam bio u vrlo uskom geografskom poručju pa upoznaje Poslanika, a.s, i ashabe s kasnijim generacijama koje će biti daleko od Mekke i Medine riječima: „...dolazit će iz mjesta dalekih“. Zajedno s hadžom spominje se i kurban te poruka vjernicima da do Allaha neće stići meso kurbana već iskrena djela naša.
 U kontekstu kurbana na lijep način skrenimo pažnju onima koji kolju kurban: da ga kolju u ime Boga, a ne zato što je to tradicija, što mu je otac klao pa mora i on ili ga stid komšija pa mora klati, jer do Allaha će stići taj kurban samo ako je iskrena namjera, zaklan u ime Njegovo i radi Njegovog zadovoljstva.
 U ovoj suri se nalazi jedan opis nevjernika kojeg se vjernici trebaju čuvati i opominjati jedni druge ovim ajetom, odnosno riječima da „nevjernici su, zaista, u beskrajnoj neslozi“ (53). Nesloga je rezultat šejtanskog djelovanja i osobina nevjernika, stoga čuvajmo se ove osobine kako u džamiji tako i na svakom drugom mjestu.
 Također, kada čujemo da se neko „riješio“ jacije, „kutarisao“ kurbana, jedva abdestio... sjetimo se ajeta s kojim Allah završava ovu suru, a koji sadrži poruku: „On vas je izabrao i u vjeri vam ništa nije teško propisao...“ (Preporod)

30. maj 2018

MIRUH RAMAZANA (16)


MUKABELA I RAZUMIJEVANJE POSLUŠANOG 16. džuz

Mukabela je učenje (čitanje) po 10 lista ili 20 stranica svakog dana u džamiji. Mukabela se može učiti u tri vremenska perioda, iza sabaha, iza podne ili iza ikindije namaza. Najviše je rasprostranjeno učenje mukabele iza ikindije namaza. Mukabelu uče imami, hafizi i oni koji znaju i umiju pravilno i tačno čitati Allahovu knjigu. 
Počinjemo sa prvom mukabelom dan prije ramazana a završavamo Hatma-dovom uoči Bajrama ili prije klanjanja Bajram namaza. Velika čast je znati pravilno učiti Kur’an a.š,, a velika nagrada čeka one koji dolaze da slušaju i prate učenje mukabele u džamijama.
Zašto nas je malo na mukabelama?
 Da bi mogli sebi odgovoriti nadvirimo se u dušu i srce. Ako su nam u životu prioriteti imetak, bogata sofra, ormari puni odjeće i obuće a mi i pored toga ,nemamo' vremena za abdest, za namaz, te da je jacija u kasne sate a sabah prerano, sa nama nešto u redu nije.
16. džuz
 Suru Kehf mnogi vjernici uče petkom s obzirom na preporuku Poslanika, a.s. Kazivanja koja se nalaze u ovoj suri na različite načine ukazuju na iskušenja ljudi kojima mogu biti izloženi te način kako se odnositi prema njima.
 Prvo kazivanje se odnosi na mladiće koji su se sklonili u jednu pećinu kako bi sačuvali svoju vjeru. Pećina, koja je od kamena i drugih materijala simbol je čvrstine i dugotrajnosti, ona je ta koja je štitila mladiće od vanjskih utjecaja i ljudi.   
 Međutim i danas se vjernici štite pećinom, jednom mentalnom i duhovnom. I danas postoje mladići koji imaju svoj čvrst stav da sačuvaju svoju vjeru i čednost poput ovih mladića. Taj stav je njihova pećina. Kao što su ovi mladići iz sure Kehf fizički pobjegli od naroda nevjerničkog, današnji mladići svojim stavom, kao pećinom čvrstim, bježe od nevjerničkih ideja i odluka: ne žele ni pod koju cijenu izostavljati namaz, ne žele konzumirati određene artikle koliko god društvo svojom modernošću insistiralo na tome, ultimativno ne žele činiti blud  makar nikada ne bili u ljubavnoj vezi. Svaka ova ,,pećina“ razlikuje se od čovjeka do čovjeka, neka je manje čvrsta neka više, međutim bilo bi dobro kada bi, poput ovih mladića koji su činili grupu, džemat, i današnji mladići međusobno se uvezivali, gradili džemat, grupu koja će razmijenjivati iste stavove i graditi veću i jaču “pećinu“ oko sebe.
 Drugo kazivanje je vezano za vlasnike zemljišta koje je davalo plodove. Jedan od njih se oholio i hvalio pred drugim kako ima bogat i prelijep vrt. U ovom kazivanju nalazi se riječ koju vjernik ne bi trebao zaboravljati, odnosno svoju djecu od malih nogu učiti šta reći kada vidimo nešto lijepo. Naime, vjernik koji je imao slabiji vrt kazao je ovom hvalisavcu zašto ne kaže na svoj prelijepi vrt Māšallāh – moć je kod Allaha. Odnosno sjeti se od koga si to dobio. Danas se sve manje podučavaju djeca ovim riječima, čak i u mektebu i na vjeronauci.
 Slijedeće kazivanje odnosi se na slučaj Musaa, a.s. i Hidra, čovjeka kojeg je Allah podučio mudrosti. Hidr je činio stvari koje su bile nejasne Musau, nije se slagao s njima, ali na kraju saznaje da su Božija određenja i Njegove naredbe koje djeluju preventivno, a o čemu Musa nije imao informacije ni znanje. Ovo kazivanje, pored ostalih pouka, nosi pouku da čovjek treba biti iskreno vjerovati sa šestim imanskim šartom. Ponovimo šesti imanski šart, kojeg smo naučili u mektebu, iskreno vjerujmo u njegovu istinu i sve što nam se događa, bez obzira koliko teško bilo, lakše ćemo podnositi, zapravo rastom vjerovanja s ovim šartom smanjivat će se naše tegobe po pitanju bilo kojeg problema.
 Naredno kazivanje se odnosi na poslanika Zulkarnejna koji je imao posebnu moć i vlast nad ljudima. Ovo je sura s kazivanjima koja nose zaista niz pouka, stoga ograničavamo se na jednu ili dvije, koje uveliko odgovaraju našim ranijim komentarima, poput 12. U slučaju Zulkarnejna i Hidra vidimo ljude kojima je Allah dao dvije blagodati kojima se i danas ljudi ponose i ohole spram drugih. Hidr je imao znanje, u današnjem kontekstu obrazovanje, titule i sl., ali se nije oholio nad Musaom, a.s. i drugim ljudima. Pored toga bio je spreman podijeliti svoje znanje i podučiti druge. Zulkarnejn je imao moć i mogućnost vlasti, ali nije se oholio svojom vlašću. Odbio je i nagradu od naroda, nije od njih tražio bogatstvo i druge vrijednosti. Zapravo, ne samo da od njih nije tražio, već im i pomogao, želio je da im bude bolje u životu. Zamislimo da naši intelektualci imaju ahlak Hidra i naši politički predstavnici ahlak Zulkarnejna!
 Sura Merjem, pored kazivanja o Merjemi, donosi opis poslanika Jahjaa i Isaa, a.s. Pročitajmo u ovoj suri 12-13. ajeta kako se Jahja opisuje, kojim osobinama ga Allah hvali! Roditelji mole Allaha da im dijete bude uspješno, a ne za ove osobine, stoga nije ni čudo da ne budu zadovoljni djecom kada odrastu i zaista postanu uspješni, jer Allah prima dove. Uspješnost, karijera, znanje, moć... to mogu biti ukrasi čovjeka, poput ukrasa i ornamentike na zgradama, ali osobine koje je imao Jahja jesu suština i temelj.
 Sura Ta-ha govori o Musau, a.s., kada je primio objavu. Inače, u Kur'anu se više puta navode slučajevi Musaa, ali ovdje se trenutak kada Musaa prima objavu.
 U ovoj suri od 25. do 28. ajeta nalazi se lijepa dova koju je učio Musa, i koju bi trebao učiti svako ko ima nastupe, pregovore, dogovore i sastanke. Također, ovo je dova koju bi svaki student trebao učiti pred izlazak na ispit.

29. maj 2018

MIRUH RAMAZANA (15)



MUKABELA I RAZUMIJEVANJE POSLUŠANOG 15. džuz
 
Mukabela je učenje (čitanje) po 10 lista ili 20 stranica svakog dana u džamiji. Mukabela se može učiti u tri vremenska perioda, iza sabaha, iza podne ili iza ikindije namaza. Najviše je rasprostranjeno učenje mukabele iza ikindije namaza. Mukabelu uče imami, hafizi i oni koji znaju i umiju pravilno i tačno čitati Allahovu knjigu. 
Počinjemo sa prvom mukabelom dan prije ramazana a završavamo Hatma-dovom uoči Bajrama ili prije klanjanja Bajram namaza. Velika čast je znati pravilno učiti Kur’an a.š,, a velika nagrada čeka one koji dolaze da slušaju i prate učenje mukabele u džamijama.
Zašto nas je malo na mukabelama?
 Da bi mogli sebi odgovoriti nadvirimo se u dušu i srce. Ako su nam u životu prioriteti imetak, bogata sofra, ormari puni odjeće i obuće a mi i pored toga ,nemamo' vremena za abdest, za namaz, te da je jacija u kasne sate a sabah prerano, sa nama nešto u redu nije.
15. džuz (naznake)
1. Početak sure El-Isra govori o veoma važnim činjenicama vezanim za Mesdžidu-l-Aksa, te spominje ulazak sinova Israilovih i činjenje nereda u njemu.
2. Govor o uputi koju u sebi nosi Kur'an, nekim podacima vezanim za ovaj i budući svijet, te o dvije vrste ljudi, jedne koja se trudi da zasluži onaj svijet, i druge koja želi samo ovosvjetska uživanja.
3. Nakon toga se spominje dvadeset savjeta vezanih za odnose u društvu. Razmisli o svome položaju kada su u pitanju spomenuti savjeti.
4. Rasprava sa mnogobošcima i obaranje njihovih dokaza vezanih za mnogoboštvo. Poslije toga se spominje Iblis i razgovor sa njim vezan za stvaranje Adema.
5. Uputstva Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme i savjetovanje da se ne priklanja mnogobošcima nego da se uzda u svoga Gospodara. Nakon toga se spominju neka znamenja u kosmosu.
6. Pred kraj sure se olakšava Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme, time što mu se daje do znanja da je prije njega i Faraon smatrao Musa, alejhisselama, lažnim poslanikom i da on nije jedini prema kojem se tako ophodilo. Zatim se potvrđuje da je Kur'an objava od Allaha.
7. Sura El-Kehf obuhvata govor o četiri vrste iskušenja: iskušenje u vjeri, imetku, znanju i snazi.
8. Kada je u pitanju vjera, o tome možemo pročitati u kazivanju o mladićima, stanovnicima pećine koji su primjer za svakog onoga ko želi da ide pravim putem.
9. Iskušenje u imetku možemo pronaći u priči o dvojici ljudi, jednom koji je bio bogat, ali je poricao Sudnji dan i drugom koji je bio siromašan, ali je vjerovao da će se vratiti svome Gospodaru.
10. Kada je riječ o iskušenju vezanom za znanje, to možemo pronaći čitajući kazivanje o Hidru i Musau alejhisselamu. U kazivanju o njima je veoma dobar primjer za svakog onoga ko traži znanje.
15. džuz (izdvojeno)
Sura Isra dobila je naziv po putovanju Poslanika, a.s., do Allaha, dž.š. Brojne su poruke ovog putovanja, ali neka nam uvijek na umu bude to što je u ovoj noći propisano pet dnevnih namaza koji se vrjednuju kod Allaha kao pedeset. Stoga, nemojmo dozvoliti sebi da nam prođe bilo koji namaz, jer to nije jedan već deset namaza.
Sura Isra nosi brojne poruke i značajan broj ajeta počinje imperativima, naredbama šta trebamo činiti, a  šta nam je zabranjeno. Ona je poput imama, odnosno hatiba ili vaiza koji boravi u našoj kući i ukazuje nam šta je dobro, a šta loše, stoga čitajmo njezin prijevod i sprovodimo u svom životu imperative iz ove sure.
Između ostalih ajeta s naredbama ovdje ćemo izdvojiti jedan (36) koji je itekako važan danas, u vremenu tehnologije i tehnike, prijenosa informacija, sveopćih komentatora i sveopćeg ogovaranja: ,,Ne povodi se za onim što ne znaš! I sluh, i vid, i razum, za sve to će se, zaista, odgovarati“.
Ovdje se ne spominju usta, odnosno riječi, ali one su produkt našeg sluha, vida i razuma. Također, poslije ovog ajeta ipak dolazi ajet koji nas upozorava na naše riječi: ,,Reci robovima Mojim da govore samo lijepe riječi, jer bi šejtan mogao posijati neprijateljstvo među njima…“
 Zar danas većina neprijateljstava među muslimanima, nije upravo zbog riječi?!
Ova sura koja čini glavninu srednjeg džuza u Kur’anu nosi i tu poruku srednjeg puta u islamu, pa nam se kaže da ne budemo rasipnici (26), ne hodamo nadmeno (37), da dozivamo Allaha umjerenim glasom (110).