Nijaz SALKIĆ
U ovom vaktu je namaz baš kao i obavljanje postalo popularno. Mediji su do tančina istražili sve ljudske aktivnosti pa i namaz. Svakom čovjeku koji je poučen modernoj pismenosti je omogućeno da na internetu pronađe i najmanje pojedinosti o namazu. Ako je to tako, a jeste sigurno, onda su kompjuterske mašine pravi vjernici-mu'mini. To opet ne drži i sigurno nije istina jer mašina nejma srce i dušu. Znači mašina i robot nisu zaduženi da klanjaju namaz i njihov namaz (ako bi ga obavili) ne bi valjao.
Dakle, namaz ima svoje šartove koje treba ispuniti da bi namaz bio ispravan sa fikhskog gledišta. Ako je namaz miradž vjernikov onda pored ispunjavanja svih fikhskih propisa namazu treba udahnuti dušu. Namazom se insan približava i uzdiže ka Allahu. Iskreni ašik namaza bi se trebao radovati svakom namaskom vremenu. Namaz je vjernikova audijencija kod Uzvišenog Allaha. Namaz je razgovor čovjeka potrebnika, koji svakodnevno izlaže svoje dane i noći pred Allaha, obraća mu se, moli Ga, zahvaljuje Mu i iskazuje nagomilanu ljubav. Namaz bi klanjača trebao odlijepiti od zemlje i letom u nebeske sfere približiti Uzvišenom Stvoritelju. Koliko nas ima da se svojim namazom makar za pedalj odlijepimo od Zemlje i od ustaljene svakodnevnice? Koliko nas je što klanjamo bez srca i duše, pa stajanjem, saginjanjem i svojim licem samo mehanički vršimo pokrete baš k'o kakvi roboti, gluho bilo. Belćim ima i onih što nikada ne staju ili odgađaju (dokle?) da stanu pre Dragog Allaha, koji Mu se ne obraćaju i sa Njim u namazu ne eglenišu. Da li je iskrena njihova tvrdnja da ga vole sa srcem i da je njihov namaz bolji od mnogih koji 'džabe' klanjaju. Može li se voljena osoba voljeti a ničim tu ljubav ne pokazati?
Jedan od dragulja vjernika je da namaz obavlja na vrijeme. Obavljanje namaza na vrijeme jedni shvaćaju u propisnom namaskom vremenu, a drugi odmah s početka namaskog vremena. Ibn Mes‘ud, r.a., je pitao Poslanika, s.a.v.s.: ,,Koje je djelo Allahu najdraže? Odgovorio je: - Namaz na vrijeme. - A šta onda? - Dobročinstvo prema roditeljima - rekao je. A potom? - Džihad na Allahovom putu.” (Buharija i Muslim) Namaz treba čuvati, a pod čuvanjem namaza Katade razumijeva klanjanje namaza na vrijeme kao i propisno izvršenje ruku‘a i sedžde. Interesantno je napomenuti da je Uzvišeni nabrajanje ovih pohvaljenih svojstava započeo namazom i završio namazom. To upućuje na vrijednost i značaj namaza što dodatno razumijevamo iz Alejhisselamovog hadisa koji glasi: ,,Znajte da vam je najvažniji posao namaz, a samo pravi mu’min redovito čuva abdest.” (Muslim)
Svaki namaz ima svoj značaj. Što se tiče ranga i vrijednosti pojedinih namaza oni su pobrojani i podijeljeni po vremenskim intervalima i po 'težini' i nagradi za izvršenje namaza. Sabah i jacija namaz su sigurno najvredniji jer su 'najteži'.
Uzvišeni Allah počinje suru El-Fedžr riječima: Vel-fedžri — Tako mi zore!, aludira na taj namaz i on je povezan sa zadnjim ajetom: ...vedhuli dženneti — ...i uđi u Džennet Moj! To implicitno upućuje na zaključak da je klanjanje sabah-namaza garancija za ulazak u Džennet, s tim što islamski učenjaci spominju dva uvjeta (šarta) koji se prethodno moraju ispuniti. Prvi je da se sabah-namaz klanja u džematu, jer je ajet: ...pa uđi među robove Moje došao prije ajeta: ...i uđi u Džennet Moj!, a drugi je da to klanjanje bude iskreno i isključivo u ime Allaha, a ne radi nekog drugog dunjalučkog cilja. Dakle, poruka prvog i zadnjeg ajeta sure El-Fedžr jeste: ako želiš ući u Džennet, onda klanjaj sabah-namaz u džematu i neka u tom namazu tvoje srce bude potpuno prisutno i posvećeno Allahu, dž.š. Pošto se u ovoj suri, vjernička duša, kojoj će biti naređeno da uđe u Džennet, naziva "nefsul-mut'meinneh" - smirena duša.
Namaz u mesdžidu, džamiji, džematu je vrijedan 25, odnosno 27 puta, nego namaz obavljen u kući ili na nekom mjestu izvan džamije i džemata. Allahov Poslanik s.a.v.s., je rekao da namaz koji se obavi u Mesdžidul-Haramu vrijedi kao 100.000 drugih namaza, a namaz obavljen u Poslanikovoj džamiji u Medini kao 1000 namaza, a namaz obavljen u Mesdžidul Aksa-u kao 500 namaza.
Zanimljiv je hadis u kome je Poslanik neka je na njega mir i spas je na mi’radžu vidio prizore budućeg svijeta, vidio je džennetlije kao i džehennemlije, tako se navodi u podužem hadisu kada je došao do najnižeg neba da je ugledao jednog čovjeka koji sjedi, a s njegovu desnu i lijevu stranu je bila po jedna skupina ljudi. Kada bi pogledao na desnu stranu, nasmijao bi se, a kada bi pogledao na lijevu stranu zaplakao bi. Upitah Džibrila ko je ovo? A on reče ovo je Adem a.s., a skupine sa njegove desne i lijeve strane su njegovi nasljednici. Na desnoj strani su džennetlije, a na lijevoj su džehennemlije, pa kad pogleda na desnu stranu nasmije se, a kad pogleda na lijevu stranu zaplače.
Uzvišeni Allahu učini nas od onih koji će biti sa desne strane Adema a.s. i da sjećanje na mi’radž bude povod naše odluke da se čvršće prihvatimo islamskih propisa i pripremimo za Dan polaganja računa. Amin.
Ni komentarjev:
Objavite komentar