Priredio: Nijaz SALKIĆ
U ime Allaha Milostivog, Samilosnog!
Moj Bože, olakšaj, o Plemeniti!
O piscu ove knjige
Ebu Muhammed ibni Ali ibni Ahmed ibni Seid Ibni Hazm, šeriatski pravnik iz Endelusa, neka ga Allah obaspe milošću Svojom, kaže: Hvala Allahu na neizmjernim dobrotama i darovima! Neka je Allahov salavat na Muhammeda koji je Njegov rob i pečat vjerovjesnika i poslanika Njegovih! Činimo pribježište Uzvišenom priznavajući da sam bez moći i snage, pa molim od Njega pomoć da me sačuva od svih strahota i neugodnosti na ovom svijetu, a da me na onom svijetu izbavi od svakog straha i teškoće!
Ja sam u ovoj knjizi sabrao mnoge misli koje mi je tijekom vremena i promjenom njegovih stanja darivao Darovatelj razboritosti omogućivši mi razumijevanje mijena sudbine i sagledavanje njezinih očitovanja. Utrošio sam u to najveći dio svoga života dajući uvijek prednost sakupljanju toga putem čitanja i razmišljanja nad svim ostalim užicima za kojima teži većina ljudi i nad skupljanjem viška imetka. Istovremeno sam ovom knjigom prezreo sve što sam od toga bio dokučio da bi Allah džellešanuhu dao da se njom okoristi svaki onaj koga odabere od robova Svojih, a do koga ona dođe. Za ovo što sam sastavljajući je svoju dušu zamarao i trud ulagao jer sam dugo vremena samo njom zaokupljen bio neka je čitalac prihvati drage volje. Ja je njemu tako i posvećujem. A kada je dobro prouči i Allah džellešanuhu omogući da se njom okoristi uvjeriće se da mu je to bolje od svih riznica blaga i svakog drugog imetka. Ja se za sve to nadam najvećoj nagradi kod Uzvišenog, jer je moja namjera (nijjet) bila učiniti ono čime će se moći koristiti robovi Allahovi i što će popraviti ono što se od njihova moralnog ponašanja iskvarilo i iscijeliti bolest duša njihovih.
U svemu ovom ja samo Allaha u pomoć prizivam!
O MORALU I MORALNOM PONAŠANJU 1.dio
Nastoj stalno da budeš okarakterisan kao ispravan, a čuvaj se sa budeš okarakterisan kao lukav, pa da se drugi ustručavaju od tebe, što ti može samo štetiti ili te potpuno dotući. Privikavaj sebe na ono što mrziš pa će te manje brinuti kada te to snađe, a ni samo privikavanje nije ti ništa štetilo. A kada te to što voliš, na šta nisi ni računao, zadesi, mnogostruko će se povećati tvoja radost.
Kada se brige nagomilaju sve postaje nevažno. Vjerolomni izvršava ono što mu se ograniči, a pouzdani je prevaren ako mu se nešto ograniči.
Istinski je sretan na ovom svijetu onaj koga vrijeme nije natjeralo da isproba svoje prijatelje. Ne razmišljaj o onome koji te uznemirava, jer ako ti napreduješ, on propada i tada ti je sama tvoja sreća dovoljna. A ako pak gubiš, onda te i tako sve uznemirava.
Blago onom ko je vlastite mane upoznao bolje nego što su mu ih upoznali drugi.
Trpljenje grubosti dijeli se na troje:
- trpljenje onog koji ima moć nad tobom, a ti nemaš moći nad njim,
- trpljenje onog nad kojim ti imaš moć, a on nema nikakve moći nad tobom, i
- trpljenje onog nad kojim ti nemaš nikakve moći niti on ima moć nad tobom.
U prvom slučaju riječ je o poniženju i omalovažavanju i to ne spada u vrlinu. Ispravno je ostaviti i napustiti sve ono od čega se strahuje i šta se neće moći otrpjeti.
U drugom slučaju riječ je o vrlini i dobročinstvu; to je u stvari blagost koja spada u vrline i resi samo odličnjake.
Otrpljenje u trećem slučaju dijeli se na dvoje:
- otrpljenje grubosti koja je rezultat pogreške i kada je počinilac svjestan njezine ružnoće pa se istinski pokaje zbog toga. Ovdje je bolje otrpjeti, štaviše to je dužnost. U stvari i ovdje je riječ o blagosti, i
- otrpljenje grubosti onoga koji dovoljno sebe ne poznaje pa misli da je to njegovo pravo i zato se kaje za ono što je učinio ili čini. Poniženje je otrpjeti ovo prvo za onog koji to trpi, a propast za ono radi čega se trpi. Jer se ono time povećava. A bilo bi glupo tome se suprostavljati. Jedino što je ispravno jest staviti do znanja počiniocu toga da mu se moglo uspješno oduprijeti, ali da se tome nije pribjeglo samo iz razloga što se to smatralo isuviše niskim, i ništa više. Odgovor prostaka pak, bio bi da se pripjegne primjerenoj osveti i kazni. Ko sjedi u društvu s drugima ne može ga mimoići ni briga koja mu dušu peče, za šta će se kajati na drugom svijetu. On ne može izbjeći ni srdžbu koja mu nagriza jetru, a ni poniženje koje umnogome mijenja njegovo osnovno stremljenje. A šta tek reći za onoga koji se sa njima druži stalno kao da je jedan od njih. Dostojanstvo, rahatluk, radost i spas u osami od svijeta. Postupaj u tome sa njima kao sa vatrom: grij se njome, ali ne ulazi z nju.
Nemoj omalovažavati ništa od sutrašnjeg posla, a olakšaćeš ga ako ga uradiš danas. Jer od malih poslova nagomilaju se veliki poslovi, koji se tada otmu kontroli i na kraju sve propadne. I ne omalovažavaj ništa čime bi želio da učiniš teškom svoju vagu na Dan oživljenja, a to ćeš postići ako posao odmah uradiš. Ako to bude bilo i neznatno, odbiće od tebe dosta toga što bi te, ako bi se nagomilalo, moglo odvesti u Džehennem.
Bol, siromaštvo, nesreću i strah može osjetiti samo onaj koji ih je iskusio u životu, a nikako onaj koji je to izvana posmatrao. Ružnoću pogrešnog mišljenja, sramote i grijeha sagledava samo onaj koji ih je posmatrao izvana, a nikako onaj koji se u njima nalazi. Blagodat sigurnosti, zdravlja i bogatstva upoznao je samo onaj koji na njih gleda sa strane, nikako onaj koji tu blagodat uživa. Vrijednost ispravnog mišljenja, vrlina i rad za onaj svijet istinski poznaje onaj čije su to osobine, nikako onaj čije to nisu kvalitete. Varalicu će prvi izbjegavati onaj za koga je on prevaru izvršio.
Prema svjedoku koji je lažno svjedočio prvi će osjetiti odvratnost onaj za čiji hator je lažno svjedočio. Prostitutka će nisko pasti najprije u očima onoga koji je sa njom blud počinio.
Nismo vidjeli da se išta što se bilo jednom poremetilo vratilo u prvobitno stanje osim uz veliki napor (!), a kamoli da to bude slučaj sa mozgom koga razara opijanje svake noći. Razum koji čovjeku prikazuje lijepim to što ga se uništava svake noći mora biti predmet sumnje.
Razumni može biti nesretan sa svojim razmišljanjem, a nemoguće je da glupi bude sretan u svojim razmišljanjima. Nema ničeg štetnijeg po vladara od mnoštva besposličara koji kruže okolo njega. Vladar koji je pametan i razborit zabaviće ih onim čime im neće nepravdu nanijeti. Ako to ne učini, oni će njega zabaviti onim čime će mu nasilje učiniti. Jer blizina njegovih neprijatelja je pogubna za njega.
Uskoro slijedi nastavak: O MORALU I MORALNOM PONAŠANJU 2 dio, inšaAllah!
Ni komentarjev:
Objavite komentar