Nijaz SALKIĆ
Potok je predgrađe Vražića ako se u šeher ulazi iz pravca Dubravica i Šatorovića. Ovo beharli naselje je jedna od niski bisera na đerdanu vražićkih mahala. Sastoji se od 50-tak lijepih bosanskih kuća. U starom jezgru ovom naselja živi čestit insan hadžija Omer Pezerović. Njega kao i ostalu braću i sestre podgojili su u lijepom edebu majka Rasema i otac Kasim. Kasima Pezerovića je u Vražiće mati donijela iz Palanke kod Brčkog kada je imao samo 3 godine.
Kućište Pezerovića i porijeklo plemena Salkića
Sadašnja kuća i njiva oko kuće je kupljena 1959. godine od Šaćira Mujkića a Šaćir je zemlju kupio od Salkića. Sa ovog komada zemlje su potekli svi Salkići koji žive u Vražićima. Kasim Pezerović i njegova čestita hanuma Rasema bili su dobri insani. Kasim je bio ahbab moga oca Ibrahima pa su se porodice obilazile i družile naročito zimi na sijelima, na mevludima i sohbetima. Na današnjem imanju Pezerovića živi samo hadžija Omer.
Hadžija Omer je rođen u Vražićima. Otac mu je prodao imanje u selu pa su 1959. sišli u Potok u novoizgrađenu kuću. Iz Potoka je Omer išao u školu u nekadašnjem »Domu« kod učitelja Kasima Muratovića i kod učitelja Mileta a poslije u prostorijama »Mejtefa« kod Fuadove kuće.
Kad je bio 5. razred krenuo je u novu školu »kod Graba«. Omer je pohađao i mejtef a učili su ga Zekerija ef. Livadić i h. Ibrahim Salkić. Dok je išao u školu družio se sa drugarima iz škole: Fadilom Hodžićem, Ahmetom (Ševkinim) Salkić, Suadom (Emina) Meheljić, Mirsadom (Đulhana), Šabanom Mehmeda) Begić, Begom (Agana) Mujkić, Alosmanom (Huskinim) Mujkić, Šabanom (h. Rame) Mujkić, Nihadom (h. Mehmedalije) Begić.
Odlazak u svijet
Pošto Omer nije imao neke perspektive u rodnom mjestu on se sa 15 godina otisnuo u svijet, tačnije u maju 1969. godine odlazi u Rijeku. Tamo se zajedno sa Zahidom i Redžom Mujkićem zapošljava u građevinskom preduzeću »Cesta«. Četiri godine su gradili ceste a 1973. prelaze u novu firmu »Hidroelektru« iz Zagreba. Tamo su 3 godine proveli na izgradnji puteva i mostova.
Osam godina je Omer radio u preduzeću »Tempo« gdje je stekao kvalifikaciju tesara i zidara. Kada je nafaka istekla 1981. dolazi u Brčko i zapošljava se građevinsko preduzeće »Zanat«. Tu je upoznao svoje kolege sa posla: Safeta Arnautovića, Bahriju Muminovića, Arifa Muminovića i Sulju Muratovića. Predzadnja firma u Bosni je bila kod Ferida Bijelića. U Njemačkoj bio 3 mjeseca a u Italiji radio keramiku. U penziju je otišao 2007. godine.
Ašikovanje i ženidba
Omer je rano počeo ašikovati i to sa 17 godina. Najčešće je pod pendžere i na korzo odlazio u obližnje Šatoroviće, Čelić, Ratkoviće i Gornji Rahić. Svoju hanumu je upoznao na »pjevačima« u Rahiću gdje su pjevali Safet Isović, Meho Puzić…. Tahira Karalić, njegova rodica kazala mu je da ima jedna cura, ako će se ženit' to je prava prilika.
Omer nije dugo čekao, u subotu 25. decembra 1971. krenuo je Omer do kuće rečene djevojke, s njom je stajao pola sahata, mlada obećala da će se udati, obukla se i iskrala iz kuće i pješke preko »Bodonja« u društvu sa Tahirinim bratom Salihom došli do Mehmeda Begića kuće u Potoku. Omerovi roditelji su bili na večeri i sijelu kod Mehmeda i Fate Begić.
Kada su javili iznenađenim roditeljima oni su se jako ibretili a dahabetile majka riječima: »Vela havle dijete, vela havle«. Tu su zadužili Mehmedovog sina Šabana i Saliha da im budu čaje i da viču »Mašala, mašala, oženio se Omer Kasimov«. Do ranih jutarnjih sati bilo je veselje u kući. Sutradan je domaćin sišao u Brnjik i pogodio Husu harmonikaša da im svira na šerbetu. U slijedeći petak su bile zvanice, sterale se sofre za ručak i večeru. U subotu i nedjelju je bio pilav gdje je svirao opet Huso harmonikaš. Vjenčanje se dogodilo 18.7.1972. kod matičara Hazima Šećkanovića gdje je jedan od svjedoka bila i Fadila (Dedina) Kovačević.
Sloga u kući
Hadžija Omer kazuje da su se izuzetno dobro slagali svo vrijeme zajedničkog života. Dok je Omer radio u preduzeću njegova hanuma je radila po njivama sa svekrom. Bila je vrijedna i u kući gdje je služila valjano svoju svekrvu.
Nije bilo u Vražićima odmah vodovoda pa se išlo po vodu na »Česmu« i »Vodicu«. Mnogo je imetka hadžija Omer sa svojom hanumom stekao. Skladan i nafakali im je život bio a oni mole Boga dž.š. da sloga i razmijevanje i dalje traje u zdravlju i rahatluku.
Posebno hadžija naglašava da želi da slijedi svog oca put koji je bio ahbab mog oca Ibrahima. Tu praksu lijepih odnosa želi da naslijede i naša djeca.
Ni komentarjev:
Objavite komentar