Nijaz SALKIĆ
الْحَمْدُ لِلَّهِ رَبِّ الْعَالَمِينَ، نَسْتَعِينُهُ وَنَسْتَغْفِرُهُ، وَ نَسْألُهُ الكَرَامَةَ فِيماَ بَعْدَ الْمَوْتِ لَنَا وَ لِجَمِيعِ الْمُؤْمِنِينَ. وَنَعُوذُ بِاللَّهِ مِنْ شُرُورِ أَنْفُسِنَا وَ مِنْ سَيِّئاتِ أعْمَالِنَا. مَنْ يَهْدِهِ اللَّهُ فَلاَ مُضِلَّ لَهُ وَمَنْ يُضْلِلْ فَلاَ هَادِيَ لَهُ.
وَأشْهَدُ أنْ لا إِلَهَ إِلاّ اللَّهُ وَحْدَهُ لاَ شَرِيكَ لَهُ، وَأَشْهَدُ أنَّ مُحَمَّدًا عَبْدُهُ وَرَسُولُهُ، أرْسَلَهُ بِالْحَقِّ بَشِيرًا وَنَذِيرًا وَ سِرَاجًا مُنِيرًا لِيُنْذِرَ مَنْ كَانَ حَيًّا وَ يَحِقَّ الْقَوْلُ عَلىَ الْكَافِرِينَ. صَلَّى اللهُ تَعَالىَ عَلَيْهِ وَ عَلَى آلِهِ الطَّيِّبيِنَ الطَّاهِرِينَ، وَ أصْحَابِهِ الْكِرَامِ الْهُدَاةِ الْمُهْتَدِينَ، وَ سَلَّمَ تَسْلِيمًا كَثِيرًا. نَسْأَلُ اللَّهَ رَبَّنَا أَنْ يَجْعَلَنَا مِمَّنْ يُطِيعُهُ وَيُطِيعُ رَسُولَهُ وَيَتَّبِعُ رِضْوَانَهُ وَيَجْتَنِبُ سَخَطَهُ. يَا خَيْرَ الْمَسْئُولِينَ وَ يَا خَيْرَ الْمُعْطِينَ.
بِسْمِ اللَّهِ الرَّحْمَٰنِ الرَّحِيمِ
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!
''Hvala Allahu dželle ša'nuhu. Njemu se zahvaljujemo, od Njega pomoć i oprost tražimo. Njemu se utječemo od mahana i ružnih djela svojih. Onoga koga Allah na pravi put uputi, niko ga u zabludu ne može odvesti, a onoga koga On u zabludi ostavi niko ga na pravi put ne može izvesti. Svjedočimo da je samo Allah bog i da je Muhammed Njegov rob i Njegov Poslanik, koga je On uistinu poslao da radosnu vijest donese i da opomene prije nego što nastupi Sudnji čas.
Allah, dž.š., u 18. suri (Ali Imran / Imranova Porodica) u 96. ajetu kaže:
بِسْمِ اللَّهِ الرَّحْمَٰنِ الرَّحِيمِ
إِنَّ أَوَّلَ بَيْتٍ وُضِعَ لِلنَّاسِ لَلَّذِي بِبَكَّةَ مُبَارَكًا وَهُدًى لِّلْعَالَمِينَ.
Prvi hram sagrađen za ljude jeste onaj u Mekki, blagoslovljen je on i putokaz svjetovima.
A zatim, danas je petak, 29. oktobar 2010., ili 21. zu-l-ka’de, 1431. hidžretske godine. Ovo je četrdeset treća džuma u novoj hidžretskoj godini. Cijenjeni džemaate, draga braćo i sestre, esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuh!
Doista se nalazimo se u mjesecu zu-l-ka'detu koji je prethodnik mjeseca hadždža i hadžija. U danima koji slijede mogli bi se svi ljudi okoristiti momentima koje njedre ovi dani. To bi nam svima hasne donijelo na dunjaluku a bezbeli na ahiretu. Širom planete Zemlje odjekuju telbijje, a hore se tekbiri, tehlili i tahmidi. Milioni ljudi su okupljeni oko Allahovog poziva i u halkama po džamijama i kućama se prisjećaju Ibrahima halilullaha.Svako od nas je nekoga ispratio ili čeka da isprati svoga delegata na najveći kongres muslimana koji se održava u gradu svih gradova, u Mekki.
Uzvišeni o tom gradu i o prvom hramu veli:
فِيهِ آيَاتٌ بَيِّنَاتٌ مَّقَامُ إِبْرَاهِيمَ ۖ وَمَن دَخَلَهُ كَانَ آمِنًا ۗ وَلِلَّهِ عَلَى النَّاسِ حِجُّ الْبَيْتِ مَنِ اسْتَطَاعَ إِلَيْهِ سَبِيلًا ۚ وَمَن كَفَرَ فَإِنَّ اللَّهَ غَنِيٌّ عَنِ الْعَالَمِينَ .
U njemu su znamenja očevidna – mjesto na kojem je stajao Ibrahim. I onaj ko uđe u nj' treba biti siguran. Hodočastiti Hram dužan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogućnosti; a onaj koji neće da vjeruje – pa, zaista, Allah nije ovisan ni o kome.
Allah Uzvišeni navodi ovdje da je prvi hram uopće koji je podignut za ljude da ibadet čine i obrede obavljaju, da oko njega obilaze, klanjaju prema njemu i kod njega se povlače u osamljenost, "onaj u Beki", tj. Kabi, koju je izgradio Ibrahim el-Halil, a.s. Zanimljivo je da jevreji i kršćani Ibrahima a.s. smatraju svojim uzorom i vjeruju da su baš oni pripadnici i baštinici njegovog puta i njegove vjere, iako ne hodočaste Hram koji je on sagradio po zapovijedi Allahovoj, pozivajući ljude da ga posjećuju.
Zato, Allah Uzvišeni kaže: Kaba je "kao blagoslov", tj. koji je podignut kao blagoslov i "putokaz svjetovima". Imam Ahmed navodi predanje od Ebu-Zerra, r.a., koji kaže: - Upitao sam: "Allahov Poslaniče, koji je hram prvi podignut?", pa je odgovorio: "Sveti hram (Kaba)!" Zatim sam priupitao: "Koji poslije toga?", pa je rekao: "Krajnji hram" (Mesdžidul-Aksa). Upitao sam: "Koliki je vremenski period između njih?" "Četrdeset godina", kazao je on. Zatim sam još upitao: "Koji je poslije?", pa je rekao: "Ali ti, klanjaj gdje te zatekne vrijeme namaza, jer sve ostalo je mesdžid!" Navode El-Buhari i Muslim. Ibn Ebi-Hatim prenosi predanje od Halida ibn Ar'are, koji kaže: "Neki čovjek je ustao i upitao Aliju, r.a.: Hoćeš li nam govoriti o Hramu? Da li je to prvi hram koji je podignut na Zemlji?" On je rekao: "Ne, ali to je prvi hram koji je podignut i u kome je blagodat i mjesto gdje je Ibrahim stajao - 'Mekamu-Ibrahim'. Ko u njega uđe, siguran je!"
Znači, prvi hram je sagrađen "...onaj u Beki". Riječ , prema poznatim predanjima, jedan je od naziva Meke. Za Meku se, inače, spominje više naziva, kao što su: Meka, Beka, Drevni hram (El-bejtul-Atik), Sveti hram (El-bejtul-Haram), Sigurni Grad (El-beledul-Emin), Majka gradova (Ummul-kura) i drugi.
Ko je dužan ići na hadždž?
Mnogo se danas piše, govori i raspravlja o (ne)potrebi odlaska na hadždž. Ko pravilno razumije vjeru on obavi hadždž prvom pogodnom prilikom. Ko puno zapitkuje i raspravlja, u koga je tanka vjera on izmišlja 100 opravdanja i zamjena za hadždž. Vaga za vjernika je vjera a vjera je sadržana u Allahovim riječima i praksi Božijeg poslanika s.a.v.s.
Allah Uzvišeni veli:
"Hodočastiti Hram, radi Allaha, dužan je svako ko bude u mogućnosti do njega doći."
Postoje brojni hadisi koji ukazuju da je hadždž jedan od temelja i osnovnih dužnosti u islamu, o čemu postoji i konsenzus među muslimanima.
Džabir, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik (s.a.v.s.) rekao: Doista je Ka'ba jedan od stubova islama, pa ko izvrši hadž ili umru on zadobije garanciju kod Allaha: ako umre – uvede ga u džennet, a ako ga vrati njegovoj porodici – vrati ga sa nagradom i plijenom!
Džabir, r.a, prenosi da je Resulullah (s.a.v.s.) rekao: Za primljen hadž kod Allaha ne postoji druga nagrada izuzev Dženneta! Prisutni su upitali: Koji je to primljeni hadž, Allahov Poslaniče? Odgovorio je: U kome je hadžija dijelio hranu potrebnim i obraćao se drugima lijepom i prijatnom riječju! U drugom rivajetu stoji: ...i nazivao ljudima selam!
Abdullah b. Abbas, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik (s.a.v.s.) rekao: Svaki dan Allah spusti na hadžije u Mesdžidu-l-haramu 120 milosti: 60 za one koji tavaf čine, 40 za one koji klanjaju i 20 za one koji posmatraju!
Prema samom tekstu i konsenzusu islamskih učenjaka, dužnost hadždža za muslimana pod obavezom (mukellef) je jednom u životu. Imam Ahmed navodi predanje od Ebu-Hurejre, r.a., koji kaže: - Govorio nam je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, slijedeće: "O ljudi, hadždž vam je strogo naređen, pa ga obavljajte!" Tada je jedan čovjek rekao: "Je li to svake godine, Allahov Poslaniče?" On je šutio dok ovaj to nije ponovio tri puta, a zatim je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Da sam rekao: 'da', bili biste obavezni, a to ne biste mogli učiniti!" Zatim je dodao: " Pustite onako kako sam vam ostavio, jer prije vas su propali oni koji su puno pitali i nisu se slagali sa svojim vjerovjesnicima! Ako vam nešto naredim, učinite to prema svojim mogućnostima, a ako vam nešto zabranim, napustite to!" Prenosi Muslim. U dva "Sahiha" navodi se hadis koji prenosi Ibn-Džurejdž od Ata ibn Džabira, a on od Surake ibn Maljka, koji je rekao: "Allahov Poslaniče, je li ovaj naš hadž zajedno s umrom (temettu) samo za ovu godinu ili zauvijek?" "Ne za ovu godinu, nego zauvijek!"
U drugom predanju stoji: "...nego za vijeke vjekova!" Ebu-Isa et-Tirmizi navodi predanje od Ibn-Omera, r.a., koji kaže: - Jedan čovjek je ustao i rekao Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: " Ko je hadžija, Allahov Poslaniče?" Odgovorio mu je: " Razbarušen i neuredan!" Zatim je ustao drugi i zapitao: " Koji hadž je najvredniji, Allahov Poslaniče? " Njemu je odgovorio: " Krcat i bučan! " Treći ga je zapitao: " A šta je to 'sebil', Allahov Poslaniče? " Pa mu je rekao: " Opskrba i jahalica... " Ahmed ibn Hanbel prenosi od Ibn-Abbasa, koji kaže: - Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Požurite na hadž, tj. hadž koji je obavezan, jer niko od vas ne zna šta mu se može desiti!" Ahmed, također, prenosi od Ibn-Abbasa, koji kaže: - Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Ko želi obaviti hadž neka požuri!" Prenosi Ebu-Davud.
Zato vjernici ne raspravljaju puno o obavezi hadždža. Bezvrijedne su diskusije o tome da li je bolje izgraditi kakvu česmu, nasuti kaljavu cestu ili podići ćupriju preko kakva potoka nego ušteđeno potrošiti za hadždž. Znajmo da je hadždž obaveza kada budemo u mogućnosti obaviti ga, nema nikakva izgovora da se ne bi ta obaveza i izvršila. Ko porekne dužnost hadža, on je nevjernik i Allah nema potrebe za njim.
Zato Uzvišeni i veli: "A ko ne vjeruje - pa Allah je, doista, neovisan o svjetovima!"
Dova
Gospodaru naš, sačuvaj nas i one koji hodočaste dva harema. Sačuvaj putnike od strahota kopnenog puta, kao i one koji putuju morem i one koji putuju letjelicama. Milostivi Gospodaru, onima koji žele obaviti hadždž a nisu to u mogućnosti olakšaj da ga obave, a onima koji su ga obavili olakšaj da ga ponovo obave.
Milostivi Gospodaru, usadi nam više ljubavi prema našim džamijama i onima koji nas vode na pravi put. Učini da volimo džamiju, džemat i da jedva čekamo dolazak dana petka i džume u njemu.
Primi naše pokajanje, oprosti grijehe nama, roditeljima našim, našim umrlima i svim muslimanima, i naša posljednja dova je: الْحَمْدُ لِلَّهِ رَبِّ الْعَالَمِينَ Hvala Allahu gospodaru svih svjetova i neka je salavat i selam na Allahovog Poslanika Muhammeda, s.a.v.s.
Literatura: Tefsir Ibni Kesir, Rijadus-Salihin
Ni komentarjev:
Objavite komentar