6. nov. 2010

GRADSKA KNJIŽNICA VELENJE-U AMANET ZA SELAMET



Samra SALKIĆ


 Lijepo je kad se van granica Bosne i Hercegovine okupljaju Bosanci i Hercegovci, a još je ljepše  kad se na jednom mjestu sakupe Bosanci svih vjera i domaćini starosjedioci. Jedna takva prilika se desila u Gradskoj biblioteci Velenje, 4. novembra u 19.19, koja je bila rezervisana za promociju knjige Nijaza Salkića pod nazivom „U amanet za selamet“. Dvorana se je počela puniti već oko sedam sati.  Došli su prijatelji, poznanici, književnici, profesori, doktori, članovi slovenskog PENA rodbina i oni koji su slučajno vidjeli najavu promocije, a kojima je zajednička ljubav prema knjigama i Bosni. 


  Knjiga „U amanet za selamet“ treća je knjiga Nijaza Salkića. Poslije zbirke crtica „Mirisi iz nanine sehare“ i knjige putopisa „Bobak po bobak – bosanski đerdan“, autor se vraća crticama iliti kratkim pričama. To su priče iz njegovog ličnog života ili priče koje je on čuo od starijih, a koje nose neku pouku i ibret. Nijaz Salkić u svojim pričama namjerno upotrebljava stare riječi, riječi i besjede naših djeda i nana, okrašene bosanskim biljurima i  turcizmima. Time pokušava oživjeti prošlost i ostaviti generacijama koje dolaze u amanet, da se ne zaboravlja svoje. Baš zato i jest' naziv „U amanet za selamet“.

Promociju je otvorio direktor knjižnice, gospodin Lado Planko koji je pozdravio prisutne i poželio da se ugodno osjećaju na večerašnjoj promociji. Poseban gost i promotor knjige bio je gospodin Izet Ćosić, koji je došao čak iz Linza (Avstrija). Gospodin Ćosić je inače i sam pisac, autor knjige proze i poezije „Bosanske suze“ i romana „Bogaljeva gorka istina“. Drugi gost i isto tako promotor bio je naš Velenjčan, pisac i pjesnik Ivo Stropnik. Gospodin Stropnik je u svom jezgrovitom i sažetom osvrtu istakao svoje veliko zadovoljstvo da je gospodin Salkić izdao svoju treću knjigu, opet sa namjerom da očuva bosansku starinu i običaje.

 Gospodin Stropnik je kazao svoje mišljenje o pročitanim crticama i pričama iz nove knjige Nijaza Salkića i na kraju mu čestitao što u ovaj prostor unosi jednu novu knjigu bosansko-hercegovačke proze na svom maternjem, bosanskom jeziku,  koja će sigurno obogatiti i ukrasiti police zaljubljenika pisane riječi.

 Bili smo počašćeni prisustvom gospodina Muhameda Mahmutovića, pisca, publiciste i dopisnika Avaza, koji trenutno živi u Švedskoj. Gospodin Muhamed Mahmutović autor je romana „Pokošeni cvjetovi Krajine“ i „Inat bosanskog goluba“.

Naš promotor Izet Ćosić je sa velikim entuzijazmom napravio presjek nove knjige Nijaza Salkića. Bilo ga je milina slušati kako oduševljeno kazuje svoja zapažanja i doživljaj pročitane knjige. Posebno produhovljenoi  na sebi svojstven  način pročitao sve četiri recenzije, koje su napisali, osim gospodina Ćosića i pisci: gospodin Mustafa Smajlović iz Sarajeva, gospodin Sulejman Aličković iz Luxemburga i gospođa Sehija Kobić iz Australije.


 Autor knige Nijaz Salkić je na kraju progovorio par rečenica o tome kako je nastajala njegova nova knjiga. Kazao je da je knjiga U amanet za selamet nastajala svaki dan. »To su nebrojeni papirići mojih razmišljanja o sebi, o ljudima s kima živjeh, to je, bome i pogled kroz pendžer života na sokak kojim hodaše i hode moji prijatelji i moji istomišljenici a belćim i oni koji drugačije gledaju na svijet.« Još je kazao da je Dragi Bog posebno darovao bosanskog insana čim mu je kader učinio da ga nastani u najljepšem đulistanu, u zemlji Bosni…. Nijaz Salkić se potom zahvalio vođstvu Knjižnice Velenje i naglasio da je zadovoljan što je jedan dio svog produktivnog života proveo u multikulturalnom gradu Velenju u kome ima ljudi velikih srca, i otvorenih duša koji ne gledaju ko iz kojeg naroda dolazi, kojim jezikom govori i kojoj vjeri pripada.


 
 Bosansko veče ne bi bilo pravo i bosansko da nema sevdalinke, popraćene tanahnim prepletima sevdali harmonike. Svoje izvanredne vokalne sposobnosti nam je pokazao Mirzet Buljubašić, koji je otpjevao par sevdalinki i to uz pratnju vrsnog virtuoza na harmonici,  Admira Gerzića te na taj način nam uljepšao ovu možemo slobodno kazati uspjelu promociju. Osim naučnika, književnika, pjesnika, dobre pjesme, bosanci smo poznati kao i veliki gurmani pa tako ni na promociji nije falilo baklave, hurmašica i ostalih bosanskih jela.

Ni komentarjev:

Objavite komentar