FLOSKULE

Nijaz SALKIĆ

Jesen je vrijeme svođenja poslova i računa. Godina je pri kraju kako na selu tako i u gradu. Zanimljiv je seoski život u jesen. Obiranje ljetine i odlaganje u hambare razne mive i proizvoda od  bundi (bundeva), jabuka u trapove, krompira u podrume a pekmeza u fendelje. Posebno je zanimljivo ljuštenje kukuruza i omladinsko druženje povodom toga običaja na večernjim sijelima. Po oljuštenom kukuruzu slijedilo druženje na sijelima gdje se šalilo, ašikovalo, te namjerno i nenamjerno gađanje klipovima kukuruza. Često su momci znali stradati i otići kući sa čvorugom na glavi.

Danas je malo zasijanih njiva kukuruzom a još je manje običaja i ljuštilja u 'novoj' Bosni i Hercegovini. Ako toga nema onda ima drugačijeg gađanja. Danas su moderni  ljudi prešli iz opanaka u kundure pa se gađaju frazama i floskulama. Ovovremeni ljudi žive na brzinu, jedu na brzinu, na brzinu se Bogu mole, na brzinu se kupaju, na brzinu vrše veliku i malu potrebu, na brzinu spavaju, brzo se voze na posao, brzo rade, brzo se odmaraju i nažalost, brzo umiru pa ih se rodbina brzo kutariše i zaboravi.

U ovom 'brzom' vremenu ljudi često koriste floskule[1], poput  ('đe si-evo me', 'šta ima-nema ništa', 'kako si se podmladio-la-fala ti', 'ne sikiraj se, biće dobro', 'ako šta treba, tu sam', i mnogo drugih izreka i utješnih riječi i rečenica koje izgovaramo a naš mozak ih ne registruje. Ima mudrosti koje ljudi uzimaju iz svetih Knjiga koje često upotrebljavajući izhabaju i pojeftine da od njih načine floskule. Poznata je izreka 'ko tebe kamenom, ti njega hljebom' ili ' ako te neko ošamari, ti mu okreni i drugi obraz' ili želi ljudima ono što želiš sebi, bićeš musliman.'

Mnogo je teoretičara, savjetnika, 'mudraca', učenjaka a malo praktičara i slijeditelja istine i pravde. Pogledajmo iskrene vjernike i njihovu primjenu naučenog u praksu i svoj život kroz hadis, "želi ljudima ono što želiš sebi, bićeš musliman." Ovaj dio hadisa reguliše općenito odnose među ljudima. Ovo je univerzalno pravilo, pa ako želiš sebi zlo - želi i drugima! Da se ovoga ljudi drže nikada ne bi bilo svađe. Svaki potez koji želimo da povučemo prema nekome, najprije trebamo postaviti sebe u datoj poziciji. Ovaj primjer najbolje pokazuje da je željeti drugome ono što želiš sebi znak islama. Govoreći o Allahovim blagodatima, Ibn Abbas kaže: "Obdaren sam s trima lijepim osobinama koje uvijek ispoljavam. Kad god padne kiša, ja se obradujem i zahvalim Allahu, a nemam nikakve stoke. Kad god čujem za kakva pravedna vladara, učim Allahu dove za njega, iako nemam nikakvih potreba. Kad god naučim neki ajet iz Kur'ana, poželim da ga svi ljudi znaju." Vidimo da bi se Ibn Abbas uvijek obradovao kiši, iako nema stoke, zašto? Zato što se obraduje njegov brat musliman koji ima stoke. On je srećan zbog sreće drugih, a to je znak muslimana. Nije dozvoljeno veseliti se tuđoj nesreći, osim u iznimnim slučajevima: smijemo se veseliti nesreći koja zadesi nasilnika, nadajući se i želeći da ga to opameti, pa da ne čini više nasilje, i, nadajući se da će to biti pouka drugima da nasilje nikome ne čine.

Helem, u ovom vaktu je puno slatkorječivih govornika koji nas gađaju velikim mudrostima, a te velike riječi i savjeti se njihovih srca ne dotiču. Takvi govornici i predavatelji su slični velikim stručnjacima-botaničarima koji ljude savjetuju da uzgajaju povrće, voće i cvijeće u svojim avlijama, baščama i saksijama dok su istovremeno njihove  bašče, avlije i saksije prazne i zapuštene. Zato su mnogi 'mudraci' od svetih riječi i citata napravili floskule koje u predavanjima i njihovom govoru ne ostavljaju traga na slušaoca, osim onih koji su odgojeni, vjerni i Bogobojazni.

Upamet!

---

[1] U današnje vrijeme pojam "ispraznica" označava rečenicu bez sadržaja i stoga se često rabi pogrdno. Ispraznice su često sastavni dijelovi općenite komunikacije te uljudnosti. Tu se ubrajaju i fraze pozdrava ili fraze ohrabrivanja. Hrvatska književna riječ za floskulu je ispraznica. Floskula – govornički ukras, prenes. izmišljotina, laž – Rječnik stranih riječi, prof. Marijan Filipović.
Floskula (iz latinskog flosculus - cvetić) je označavala u drevnoj retorici jednu misao ili sadržaj misli, a kasnije jedino čisto formalni izraz. U današnje vrijeme pojam "floskula" označava rečenicu bez sadržaja i stoga se često koristi pežorativno. Floskule su često sastavni delovi opšte komunikacije tj lijepog vaspitanja. Tu se ubrajaju i fraze pozdrava ("jesi li živ"; "šta radiš - ništa") ili fraze ohrabrivanja