الْحَمْدُ لِلَّهِ
رَبِّ الْعَالَمِينَ، نَسْتَعِينُهُ وَنَسْتَغْفِرُهُ، وَ نَسْألُهُ
الكَرَامَةَ فِيماَ بَعْدَ الْمَوْتِ لَنَا وَ لِجَمِيعِ الْمُؤْمِنِينَ.
وَنَعُوذُ بِاللَّهِ مِنْ شُرُورِ أَنْفُسِنَا وَ مِنْ سَيِّئاتِ أعْمَالِنَا.
مَنْ يَهْدِهِ اللَّهُ فَلاَ مُضِلَّ لَهُ وَمَنْ يُضْلِلْ فَلاَ هَادِيَ لَهُ.
وَأشْهَدُ أنْ لا
إِلَهَ إِلاّ اللَّهُ وَحْدَهُ لاَ شَرِيكَ لَهُ، وَأَشْهَدُ أنَّ مُحَمَّدًا
عَبْدُهُ وَرَسُولُهُ، أرْسَلَهُ بِالْحَقِّ بَشِيرًا وَنَذِيرًا وَ سِرَاجًا
مُنِيرًا لِيُنْذِرَ مَنْ كَانَ حَيًّا وَ يَحِقَّ الْقَوْلُ عَلىَ الْكَافِرِينَ.
صلى الله
تعالى عليه وعلى آله وأولاده وأزواجه وأصحابه وأتباعه. وخلفائه الراشدين المرشدين
المهديين من بعده. ووزارئه الكاملين في عهده. خصوصا منهم على ساداتنا أبي بكر وعمر
وعثمان وعلي. وعلى بقية الصحابة والقرابة والتابعين. والذين اتبعوهم بإحسان إلى
يوم الدين،
رضوان الله
تعالى عليهم وعلينا أجمعين. أما بعد، فيا عباتد الله، اتقوا الله وأطيعوه. إن الله
مع الذين اتقوا والذين هم محسنون
قال الله تعالى فى
كتابه الكريم :
بِسْمِ اللَّهِ
الرَّحْمَٰنِ الرَّحِيمِ
وَلِلَّهِ عَلَى النَّاسِ حِجُّ الْبَيْتِ مَنِ اسْتَطَاعَ إِلَيْهِ
سَبِيلًا
صدق الله العظيم
U
ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!
Hvala
Allahu, dž.š., Gospodaru svih svjetova. Salavat i selam na Poslanika Muhammeda,
a.s., i njegovu časnu porodicu.
A
zatim: dragi brate i poštovana sestro, danas je petak 07. zu-l-ka'de 1439. ili 20.
juli 2018. godine. Ovo je 44. hutba u novoj godini. Prošli petak imasmo
temu, , Poštenje', a današnja je, ,Hadž u Bošnjaka.'
Životno vrijeme u muslimana je podijeljeno je
na 5 pregrada u kojima je smješteno 5 namaza, da bi musliman svjestan bio i
vrijeme pravilno koristio.
I
životni vijek ima svoje vremenske pregrade u kojima se musliman nađe i snađe;
treba na vrijeme Šehadet/svjedočenje vjere uznati i priznati, namaze od malih
nogu klanjati, post na vrijeme postiti, zekat kad je ptrebno izdvojiti i hadž,
kao kruna obrednog života vjernika izvršiti. Živeći pripaziti da nam od dana,
mjeseci i godina na kraju ne ostanu samo brojevi koji su se nizali pa uzalud
potrošili.
Definicija hadža
Hadž je peta temeljna istinaa islama, obaveza
kojim smo zaduženi jednom u životu. U suri El-Bekare u 183. i 189. ajetu se
naređuje hadž: ,Hadž i umru radi Allaha izvršavajte!' Na drugom mjestu se kaže:
,Izvršavati hadž dužan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogućnosti.' (Ali
Imran, 97) Što je čovjek mlađi i zdraviji to je lakše i iznijeti hadž.
Muhammed, a.s, glede pravovremenog odlaska na
hadž kaže: ,Ko namjerava izvršiti dužnost hadža (a ima mogućnost da to učini)
neka požuri (dok se nije pojavio razlog koji će ga spriječiti).'
Naučimo hadžske termine
Ihram, je obredna odjeća
koja sastoji od dva komada bijelog platna. Određena je i propisana takva, da
pred Svemogućim jednostavnošću i bojom izjednači sve vjernike.
Tavaf, (arapski:طَوَافٌ) je kruženje, odnosno obilaženja
oko Kabe. Tokom hadždža, muslimani obilaze oko Kabe sedam puta i to u smjeru
obrnutom od smjera kretanja kazaljke na satu. Vjernici sa abdestom zanijete
tavaf obavljaju kruženjem oko Kabe, unutar Mesdžidul-harama. Sedam obilazaka
oko Kabe predstavlja jedan tavaf. Početni krug oko Kabe počinje od Crnog
kamena, na uglu Kabe koji je u pravcu Safe. Osim Crnog kamena, Kaba ima još tri
ugla: irački, šamski i jemenski ćošak. Poželjno je da se pri tavafu dodirne
Crni kamen iako to nije i nužno.
Za muškarce
se preporučuje da prva tri obilaska oko Kabe obave užurbanijim a preostala
četiri lagahnijim tempom. Nakon obavljenih 7 obilazaka, odlazi se do Mekami
Ibrahima gdje se nalaze tragovi stopala poslanika Ibrahima a.s. i prouči se
125. ajet sure El-Bekare a zatim se klanjaju 2 rekata.
Muslimanima
koji obavljaju hadždž se savjetuju da dvaput učine tavaf, jednom kao obavezni i
sastavni dio hadždža i drugi put prije napuštanja Mekke.
Postoje
4 vrste tavafa a to su:
Tavafu-l-kudum (Ṭawāf al-Qudūm) je počasni tavaf.
Obavlja se pri dolasku u Mekku i predstavlja sunnet.
Tavafu zijjaret (Ṭawāf az-Zīyārah) je tavaf koji se
obavlja u danima Kurban Bajrama i predstavlja jedan od farzova hadždža, tj. ako
se ne obavi hadždž nije potpun i ispravan.
Ṭavafu sadr - oprosni tavaf. Obavlja se, kako mu i
naziv govori, pri odlasku iz Mekke. Dobrovoljni tavaf (Ṭawāf aṭ-Ṭaḥīyah) -
Obavlja se svaki put pri ulasku u Mesdžidul-haram i predstavlja mustehab.
Saffa
i Merva, jesu dva stjenovita brežuljka
koji se nalaze u neposrednoj blizini Kabe. U Kur'anu je objavljeno: ,,Zaista
su, Safa i Merva, Allahovi znakovi i ko hodočasti Kabu, ili Umru učini, neće
pogriješiti ako ih (Safu i Mervu) ophodi. Ko u savršenom obliku učini dobro,
Allah sigurno nagrađuje i zna." (El-Bekare, 158) Ubrzano hodanje
između Safe i Merve podsjeća hadžiju na Hadžeru, majku Ismaila a. s., i njeno
trčanje za vodom da napoji svog žednog sina, dok je Allah nije naveo na Zemzem
i dao da provre njegov izvor.
Svaki hadžija
na obredu treba se prisjetiti Hadžere i njene molbe upućene Bogu dž. š. i to da
je njena molba primljena, pa da vidi gdje je on u svojim grijesima, da se tu
pokaje i oblikuje svoju molbu, pa da zamoli Allaha da mu je primi i zatraži
pomoć da savlada svoje životne poteškoće.
Arefat je stajanje u istoimenoj
dolini, 22 km jugoistočno od El-Mesdžidi-l-Harama, ima površinu od 10,4 km2.
Stajanje na Arefatu je naslijeđeni obred od Ibrahima a.s. Naime, kada je melek
Džebrail podučavao Ibrahima a. s. o hadžskim obredima, Ibrahim je odgovorio:
,,Areftu, areftu", što znači: saznao sam, upoznao sam, pa je od ove riječi
i samo mjesto prozvano Arefatom. Tu je i Brdo Milosti na Arefatu
(Džebelu-r-rahme) Na ovom mjestu se skupe sve hadžije, i to devetog zulhidžeta.
Tu klanjaju podne i ikindiju sastavljeno i skraćeno provodeći čitav dan u
dovama i zikru.
Bacanje
kamenčića, obred bacanja
kamenčića na Mini, potječe iz doba Ibrahima i Ismaila a. s. i predstavlja
simbolično kamenovanje šejtana, koji je pokušao da zavede Ibrahima i sina mu
Ismaila i nagovori ih na neposlušnost Allahu. Ta simbolika kamenovanja treba
da podstakne hadžiju u njegovoj odlučnosti i kategoričnosti da ne odgovara na
šejtanske pozivive, i da bacanjem kamenčića da tu odbaci sve što je nemoralno
i neislamsko.
Kurban,
i obred klanja na hodočašću vezan je za poznati slučaj Ibrahima a. s. kada ga
je Allah stavio na iskušenje i naredio mu da zakolje svoga sina Ismaila a. s.
kao žrtvu. Allah dž š. je zamijenio žrtvu i time se smilovao ljudskom rodu.
Ikrar
dova- svjedočenje riječima i djelima
Riječ ikrar u arapskom jeziku znači pristanak,
potvrđivanje ili svjedočenje, a Kelime i šehadet su prve riječi svjedočenja
vjere, Ikrar dova je potvrda tog svedočenja djelom i praksom. Cilj upućivanja
dove za hadžije je da im put na hadž bude siguran, a nagrada njegova onakva
kakva je obećana, džennet, te da sretno odu i vrate se kući.
Ikrar
dova je svečanost na kojoj se obznanjuje da musliman hoće da bude drukčiji,
hoće da bude hadžija. Na Ikrar dovi hadžija traži halala od svih i ora izmiriti
sve eventualne dugove prema ljudima.
Kako
su naši preci išli na hadž
Prvi odlazak na hadž iz Bosne zabilježen je
1557. godine. Kazuju da je prvi hadžija bio neki Sarač Mehmed iz Šejh Ferrahove mahale u Sarajevu.
Drugi najstariji zabilježeni hadžija je Hadži Jusuf Livnjak, on je hadž obavio
58 godina nakon spomenutog Sarač Mehmeda. Bio je prvi koji je iza sebe ostavio
pisani trag. Na hadž je pošao 20.06.1615., a vratio se 01.07.1616. godine.
Proveo je u putu i na hadžu 375 dana a prešao je 8574 km.
Interesantno je saznati koliko je tadašnji
hadžija trebao novca da bi otišao u Mekku i Medinu i nazad. Prema sumama
koje se navode, hadžije su trošile za potrebe hadža između 3000 i 5000 akči.
Cijena osrednje kuće u Sarajevu iznosila je 4000 akči dok je cijena krupne
stoke bila 130 a sitne 20-30 akči.
Prevedeno u tržišne cijene hadž je
dakle, stajao između 23 do 28 grla krupne ili 100 odnosno 166 grla sitne stoke,
ovisno od njihove cijene, ili cijene jedne osrednje kuće u Sarajevu.
Što se tiče vremenskog perioda koji je bio
potreban da se ode na hadž i nazad u Bosnu, s pauzama bilo potrebno između tri
mjeseca i godine dana. Kad se uzme u obzir vrijeme odsustvovanja od kuće, sva
iskušenja i opasnosti koje su vrebale na putu, jasno je da je hodočašće bilo
ogromni poduhvat koji su uspješno obavljali samo malobrojni sretnici.
Prijevozna
sredstva:
Konj
(Duvno - Sarajevo - Istanbul)
Lađa
(Istanbul - Rodos - Aleksandrija),
Konj
ili kamila (Aleksandrija -Rešid)
Lađa
(feluka) (Rešid - Kairo)
Konj
ili kamila (Kairo - Suec),
Lađa
(Suec - Janbu),
Konj
ili kamila (Janbu - Medina - EL Džuhva),
Lađa
(El Džuhva - Džida),
Konj
ili Kamila (Džida - Meka - Medina -Kairo, Aleksandrija),
Lađa
(Aleksandija - Rodos - Solun),
Konj
(Solun - Skopje - Sarajevo - Duvno)
Za
vrijeme putovanja hadži Jusuf je prenoćio u 119 različitih konaka.
Put
na hadž u vrijeme Austrougarske
„Sarajevski
list“ koji je izlazio 1881 godine. bilježi da je iz BiH otputovalo 25 hadžija i
svi su bili iz Visokog. Nakon dvije godine pauze, kada nije zabilježen niti
jedan odlazak na hadž, 1884. na hadž odlaze 54 osobe. U to vrijeme hadžije su
na hadž odlazile preko Metkovića, odakle bi se sa lađom prebacili do Trsta. U
Trstu bi se ukrcavali na brod kojim bi se prebacili do Aleksandrije i dalje do
Džide u Saudijskoj Arabiji. Važno je napomenuti da je Sueski kanal otvoren
1869. pa su brodovi mogli direktno ići za Saudijsku Arabiju.„Sarajevski list“
bilježi i da je 1893. godine veća grupa hadžija do Trsta putovala zasebnim
vozom Bosanske željeznice, te da je iste godine jedna grupa hadžija otputovala
kopnenim putem preko Bugarske i Turske, a i to da je 1903., 11 hadžija
otputovalo na hadž preko Bosanskog Broda, Beograda i Istanbula. Iz godine u
godinu sve do 1908. godine Bošnjaci odlaze put Meke, a onda dolazi do zastoja u
odlascima na hadž. Tih godina svijetom se širila epidemija kolere, i cijeli
svijet je izgledao kao bure baruta koje je svakoga trenutka trebalo da
eksplodira u svjetski rat, a koji će označiti i propast Austrougarske
monarhije, i naznačiti dolazak nove, za Bošnjake još gore uprave: Kraljevine
Jugoslavije.
Za vrijeme Austrougarske se kretalo na hadž 2.
ili 3. dan ramazanskog bajrama a vraćalo se 30 do 60 dana poslije obavljenog
hadža. Na putu se provodilo od 100 do 160 dana. Dužina puta je iznosila 7608
km.
Prijevozna
sredstva:
Konj
ili voz (Sarajevo - Metković)
Brod
(Metković - Trst),
Brod
(Trst - Aleksandrija)
Konj
ili kamila (Kairo - Suec),
Brod
(Suec - Džida)
Konj
ili Kamila (Džida - Mekka - Medina - Mekka),
Brod
(Džida – Suec)
Konj
ili kamila (Suec – Aleksandrija)
Brod
(Aleksandrija - Trst) Brod - (Trst - Metković),
Konj
ili voz (Metković - Sarajevo )
Put
na hadž u vrijeme Kraljevine SHS
Posebno je interesantan podatak da je 1926. na
hadžu bilo 96312 hadžija iz cijeloga svijeta, da bi 1939. na hadž stiglo samo
9024 hodočasnika. Prema dostupnim podacima, između dva rata hadž je obavilo
manje od 50 hadžija iz Bosne i Hercegovine. Drugi svjetski rat je uzrokovao
potpun prekid odlazaka na hadž kako iz Bosne tako gotovo iz cijeloga svijeta.Od
1945. godine do 1948. nije zabilježen niti jedan odlazak na hadž iz ovih
krajeva. Godine 1949. tadašnji reis-l-ulema Ibrahim ef. Fejić sa svoja 4
saradnika odlazi na hadž.
Ovaj
prvi zvaničini poslijeratni odlazak na hadž predstavlja prekretnicu, pa je od
1949. do 1960. godine, hadž obavilo oko 180 Bošnjaka, s tim što su do 1954.
godine hadžije na hadž odlazile individualno a od 1954. godine počinju
organizirani odlasci na hadž. Te 1954. godine na hadž je otišlo ukupno 11
hadžija.
Od 1966. godine dolazi do značajnog povećanja
broja hadžija sa ovih prostora. Tih godina organizaciju hadža je vodila
Beogradska turistička agencija „Putnik“ uz nadzor IZ-a. Zbog čestih ratova na
Bliskome istoku, ruta kojom se putovalo je morala biti nešto duža. Rahmetli
Hadži Šaban Koldžo je tih godina kao uposlenik Agencije „Putnik“ 4 puta obavio
hadž. Prema njegovim riječima autobusi su polazili iz Sarajeva i ruta je dalje
išla preko: Orašja, Beograda, Niša, Sofije, Edrena (Turska), Istanbula, Eski
Šehera, Konje, Adane, pa dalje kroz Siriju i Irak, preko Mosula, Bagdada,
Basre, Kuvajta, Rijada, Taifa do MEKKE. Tadašnji autobusi nisu imali klima
uređaje, ali su zato sva nabrojena mjesta prema riječima hadži Šabana ujedno
bili i konaci. Na putu se provelo 54 dana. Od 1969. na hadž se počelo ići i
avionom. Polazni aerodrom je bio Beograd, a letjelo se avionima „Karavela“
kompanije „JAT“.
Na
hadž se išlo novcem razmijenjenim kod brice
Latif
Hodžić iz Kiseljaka je kazivao da je prije odlaska na hadž išao je do brice i
mijenjao novac s njim, jer se smatralo da je novac zarađen od brijanja i
šišanja najbolji. Novac brice smatrao se halal i hair parom, pa su te pare
korištene za obavljanje ove svete dužnosti.
Dova
Allahu, molimo Te da budeš na pomoći onima
koji su nijet učinili da obave Hadž. Smiluj im se i daj da se zdravi kućama
vrate. Allahu, oprosti im grijehe, a povećaj njihov iman! Nagradi ih, Allahu,
za uloženi trud i žrtvovanje svog imetka, da bi Ti se odužili i izvršili Tvoju
zapovjed farz.
Milostivi Allahu, daj nam svijest da volimo
džamiju i one koji nas vode na pravi put. Daj da ustreptimo kada se približi
petak i džuma namaz. Oživi naša srca da ne zaboravljamo svoju islamsku
zajednicu ma gdje bili i živjeli. Amin!
ألا إن أحسن الكلام و أبلغ النظام. كلام الله الملك العزيز العلام. كما
قال الله تبارك و تعالي في نظم الكلام: و إذا قريئ القرآن فاستمعوا و أنصتوا لعلكم
ترحمون.
أعوذ بالله من الشيطان الرجيم. بسم الله الرحمن الرحيم: إِنَّ الدِّينَ عِندَ اللَّهِ الْإِسْلَامُ.
[جلوس]
بارك الله لنا و لكم و لسائر المؤمنين و المؤمنات و المسلمين و
المسلمات الاحياء منهم و الاموات يرحمتك يا أرحم الرحمين
الخطبة الثانية
الحمد لله حمد الكاملين. و الصلاة و السلام علي رسولنا محمد و آله و
صحبه أجمعين. تعظيما لنبيه و تكريما لفخامة شأن شرف صفيه. فقال عز و جل من قائل
مخبرا و آمرا: إن الله و ملائكته يصلون علي النبي, يا أيها الذين آمنوا صلوا عليه
و سلموا تسليما.
اللهم صلي علي محمد و علي آل محمد, كما صليت علي ابراهيم و علي آل
ابراهيم, إنك حميد مجيد.
اللهم بارك علي محمد و علي آل محمد, كما
باركت علي ابراهيم و علي آل ابراهيم, إنك حميد مجيد.
اللهم أصلح أحوالنا, و أحسن أعمالنا, و
بلّغْنا مما يرضيك آمالنا, و ولِّ اُمورنا خيارنا, و لا تولَّ اُمورنا شرارنا, و
لا تؤاخذنا بما فعل السفهاء منّا, و كن لنا و لا تكن علينا. اللهم اجعل هذا
البلدآمنا, مؤمنا, مطمئنّا و سائر البلاد المسلمين برحمتك يا أرحم الرحمين.
ان الله يأمر بالعدل و الإحسان ، و ايتاء ذي
القربي و ينهي عن الفحشاء و المنكر و البغي يعظكم لعلكم تذكرون
صدق الله العظيم
Literatura: Tefsir ibni Kesir,Mirsad Mahmutović,,,Od
Bosne do Arabije'.
Nijaz Salkić
Ni komentarjev:
Objavite komentar