Priredio: Nijaz SALKIĆ
ANTUN HANGI - ŽIVOT I OBIČAJI MUSLIMANA
OBIČAJI - SVATOVI, KINANJE I NIĆAH
DOČEK MLADE I NJENO ZAVIJANJE
Prije, međutim, nego su je zavili i nego je na put pošla, da je još jednom promotrimo i da vidimo kakva je u svadbenom odijelu, te da reknemo koju o zavijačima.
Donje tijelo pokrile su joj svilene dimije, izvezene oko džepova i na nogavicama zlatnim ili srebrnim širitom. Na nogama su joj fine cipelice od crne kože ili je nošku sakrila u krasne papuče od kadfe, izvezene srebrom i zlatom. Na koparanu je jelek, koji čuva djevojačke grudi, a kopči se samo na slabinama sa dva puceta, dočim je gornji dio otvoren. I jelek je izvezen srmom, srebrnom ili zlatnom žicom.
Koja djevojka nije obukla jeleka, metnula je na koparan fermen, kratak kaputić bez rukava. Fermeni su od svile i kadife, a izvezeni su ozgora do dolje; i sprijeda i straga zlatnini ili srebrnim širitom. Na rukama su joj zlatni, srmali ili srebreni belenzuci, a na prstima prstenovi. Neke djevojke imaju pet, šest do deset prstenova, a meću ih uvijek na mezimac i srednji prst desne ruke.
Oko vrata su joj đerdani od zlata i bisera. Bogatije djevojke nose do šest niza, nizova dukata koji im sve do pojasa sežu. Ali najveću pažnju posvetila je mlada uresu svoje i inače lijepe glave. Kosu je splela u šest debelih pletenica, pa da joj budu i ljepše i deblje, obojila ih je i uplela u njih svilene, zlatne ili srebrne vrpce. Pletenice je prebacila preko ramena, da joj niz leđa vise. Na svilene, zlatne i srebrne vrpce, Sive, privezala je srebrne hamajlije. To su malene, četvorouglate kutijice od finoga srebra ili srme, a u njima su papirići na kojima su napisani stihovi i molitve iz Kur'ana, da čuvaju djevojku od uroka, vrački i drugoga zla. Siromašne, napose seljačke djevojke, uplele su u kose stari sitni novac, lijepa puceta, stakala i druge tomu slične nakite. Kraj ušiju bogate begovske djevojke vise solufluci, a na njima red-dva malih dukata. Na glavi joj je fini fesić, a na njemu umjetni ili naravni cvijetak, lala i dukati. Kada se je djevojka ovako obukla i nakitila, opaše se ženskim trabolozom ili kolanom koji se sprijeda kopča i sad je sa toilettom gotova.
Pogledajte je još jedanput, jer će je ovaj čas zaviti. Evo kako je zavijaju. Uzmu vrlo tanko, ali neprozirno bijelo platno, pa ju njim podbrade tako da joj pokrije bradu, usta i polovicu nosa. To se platno zove jašmak. Iza toga uzmu drugo, nešto debelije i veće bijelo platno, metnu ga djevojci preko resica na glavu tako da pokrije glavu, čelo, uši i vrlo malen dio nosa. To se platno zove čember. Izmenu čembera i jašmaka ostane malen razmak od jednoga do dva prsta, da mlada kroz njega gledati može. Preko leđa ogrnuli su joj teredžu, dug kaput od crne ili zelene čohe, nalik na havelok sa rukavima. Na feredžu metnuli su havliju, bijelo nitavo platno, dugo oko dva a široko do jedan metar. Havliju pripnu bašlijom na vrh glave tako da širina padne niz feredžu, a dužina pokrije ramena i ruke. Preko toga dolazi duvak ili alduvak, veliko, vrlo fino, tanko i prozirno platno. I duvak prikopča na glavi, pa jedan dio seže sprijeda do pojasa, a drugi straga još niže.
U prijašnja vremena, kada je djevojka išla iz jednoga mjesta u drugo pa je morala jašiti na konju, nosila je još i peču, malu prozirnu, vrlo rijetko otkanu čohu koju su metali u onaj razmak između jašmaka i čembera. Danas je to skoro sasvim prestalo. Isto ovako odijeva se i zavija i udata žena kada iz kuće ide, samo što ne nosi duvaka na glavi; duvak nose samo djevojke kada polaze na vjenčanje.
Dok mladu zavijaju, dijeli kogod od njezine rodbine čevrme i jagluke, duge peškire, izvezene zlatom, srebrom ili svilom, među one svatove koji su sa fenjerima po mladu došli.
Ako Allah da, nastavićemo!
Ni komentarjev:
Objavite komentar