30. sep. 2016

MIMBERA - HIDŽRET I NOVA GODINA




الْحَمْدُ لِلَّهِ  رَبِّ الْعَالَمِينَ،  نَسْتَعِينُهُ وَنَسْتَغْفِرُهُ، وَ نَسْألُهُ الكَرَامَةَ فِيماَ بَعْدَ الْمَوْتِ لَنَا وَ لِجَمِيعِ الْمُؤْمِنِينَ. وَنَعُوذُ بِاللَّهِ مِنْ شُرُورِ أَنْفُسِنَا وَ مِنْ سَيِّئاتِ أعْمَالِنَا.  مَنْ يَهْدِهِ اللَّهُ فَلاَ مُضِلَّ لَهُ وَمَنْ يُضْلِلْ فَلاَ هَادِيَ لَهُ.
وَأشْهَدُ أنْ لا إِلَهَ إِلاّ اللَّهُ وَحْدَهُ لاَ شَرِيكَ لَهُ، وَأَشْهَدُ أنَّ مُحَمَّدًا عَبْدُهُ وَرَسُولُهُ، أرْسَلَهُ بِالْحَقِّ بَشِيرًا وَنَذِيرًا وَ سِرَاجًا مُنِيرًا لِيُنْذِرَ مَنْ كَانَ حَيًّا وَ يَحِقَّ الْقَوْلُ عَلىَ الْكَافِرِينَ.
صلى الله تعالى عليه وعلى آله وأولاده وأزواجه وأصحابه وأتباعه. وخلفائه الراشدين المرشدين المهديين من بعده . ووزارئه الكاملين في عهده. خصوصا منهم على ساداتنا أبي بكر وعمر وعثمان وعلي. وعلى بقية الصحابة والقرابة والتابعين. والذين اتبعوهم بإحسان إلى يوم الدين،
رضوان الله تعالى عليهم وعلينا أجمعين. أما بعد، فيا عباتد الله، اتقوا الله وأطيعوه . إن الله مع الذين اتقوا والذين هم محسنون .
قال الله تعالى فى كتابه الكريم :
بِسْمِ اللَّهِ الرَّحْمَٰنِ الرَّحِيمِ
وَالْقَمَرَ قَدَّرْنَاهُ مَنَازِلَ حَتَّىٰ عَادَ كَالْعُرْجُونِ الْقَدِيمِ [٣٦:٣٩]
صدق الله العظيم
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!        

Zahvala pripada Allahu dž.š. Neka je salavat i selam na Allahova Poslanika Muhameda, s.a.v.s., na njegovu časnu porodicu, ashabe, i svakog onog koji bude slijedio uputu do Sudnjega dana. (Amin)

 A zatim: Dragi brate i poštovana sestro, danas je petak 28. zu-l-hidždže 1437. ili 30. septembar 2016. godine. Ovo je 51. i zadnja  hutba u staroj godini. Prošli petak imasmo temu, ,Berićet', a današnja je, ,Hidžret i Nova godina'.

Allah, dž.š, kaže: "I Mjesecu smo odredili položaje i on se uvijek  ponovo vraća kao stari, savijeni palmin prut."

  Cijenjeni džemaate!

 Hidžra je stanje kada čovjek mora da napusti svoje mjesto zbog ugroženosti, kada mu prijeti opasnost po život, čast, imetak i kada mu nisu dozvoljene vjerske slobode. Ne svojom voljom, čovjek tada riješi iseliti se, ali sa namjerom da se ponovo vrati u svoje mjesto, kada se za to steknu uslovi.

 Događaj Hidžre kao početak računanja Islamske ere usvojen je za vrijeme halife Omera, neka je Allah s njim zadovoljan, a za početak računanja uzeta je Hidžra-preseljenje Muhameda, neka je mir i spas Božiji na njega, iz Mekke u Medinu sa 70 svojih najvjernijih pristalica. Za početni datum 1. Muharrem, uzet  je petak 16. 07. 622.god. Zanimljivo je da kod nas u Bosni i Hercegovini hidžretski kalendar bio u upotrebi preko 400. god.

 Jedan hidžretski mjesec ima prosječno 29 dana, 12 sati, 44 minute i 3 sekunde, ali se radi lakšeg računanja zaokružuju na 29, odnosno 30 dana, ali ne naizmjeničnim strogim redosljedom, pošto se mogu ponoviti uzastopno dva, tri, pa i četiri mjeseca po 30, odnosno 29 dana. U ciklusu od 30 godina, Hidžretska godina ima 19 godina od 354 dana, a 11 prestupnih godina od 355 dana. Ona se kreće od Sunčeve godine za 10 ili 11 dana pa kroz 33 godine svaki mjesec prođe kroz sva četiri godišnja doba. Npr. mjesec ramazan u periodu od 33 godine posti se u svakom godišnjem dobu. I ovo je milost od Allaha, dž.š, da ne bi jedni muslimani imali ramazan stalno zimi, a jedni stalno ljeti, kada se znatno duži dani. S obzirom da je početak islamskog kalendara fiksiran kasnije odnosno da godine prolaze brže zbog manjeg broja dana, po broju godina preklopiti će se s gregorijanskim 20874. godine.

 Dan u muslimanskom kalendaru počinje od zalaska Sunca u akšam i traje do slijedećeg zalaska.

 Sedmica (hefta) počinje petkom kada se klanja džuma namaz, obavezni namaz u džematu u podnevsko vrijeme. I Arapi i Turci petak zovu džum'a (jevmul-džumuati).

 Hidžretski mjeseci i određivanje njihovog početka

 Mjesec ima četiri faze i to: mladi Mjesec (Hilal), prva četvrt, puni mjesec – uštap (Bedr) i posljednja četvrt. Ove faze ili mijene u nekoliko su vezane za četiri sedmice u kalendaru. Mjesec je okrenut Zemlji uvijek istom stranom svoje površine. Na sjevernoj polutki Zemlje (kod nas) mladi mjesec ispupčenom stranom uvijek je okrenut na desno, a stari na lijevo.

 Šeriatski propis o početku mjeseca određuje da mjesec počinje od one večeri u kojoj se prvi put vidi mladi Mjesec (Hilal) i to po zalasku Sunca, ili kad se nabroji 30 dana prošlog mjeseca (Tekmili-selasin).

 Na početak hidžretskog mjeseca ne utječu mjesne razlike i različita područja      

 Na Kongresu u Tunisu (1981. god.) komisije iz islamskih zemalja za izradu jedinstvenog takvima, delegat iz Indonezije naglasio je da je udaljenost između najistočnije i najzapadnije tačke u kojima žive muslimani razlika od devet sahata, noć im je jedna pa viđenje na kraju te linije zapadno vrijedi i za istočnu tačku u pitanjima početka hidžretskih mjeseci. To znači, da muslimani i na istoku i na zapadu i gdje žive mogu i moraju imati isti početak i kraj ramazana, Bajrame, dan Arefata kao i druge obrede i praznike. Temelj za početak hidžretskog mjeseca je viđenje Mlađaka, bilo golim okom ili putem aparata iz opservatorija.

 Kod nas mladi Mjesec primjećujemo tek drugu ili treću noć, kada se udalji dovoljno od Sunca, a samo u rijetkim slučajevima (u proljeće) kada je star jedan dan. Međutim, putem satelita i telekomunikacijskih veza sa islamskim zemljama za veoma kratko vrijeme možemo saznati početak pojedinih hidžretskih mjeseci.

Odabrani mjeseci i dani i islamski praznici u hidžretskoj godini

 Hidžretska godina ima 12 mjeseci. Hidžretski mjeseci su: muharrem, safer, rebiul-evvel, rebiul-ahir, džumadel-ula, džumadel-uhra, redžeb, šaban, ramazan, ševval, zul-kade i zul-hidždže.

 Najodabraniji mjesec je mubarek ramazan, mjesec bereketa i Allahove milosti kojeg muslimani poste. Najboljih deset noći u godini su zadnjih deset noći mjeseca ramazana jer je u njima najodabranija noć u godini mubarek noć Lejletul-kadr.

 Najodabranijih deset dana u godini je prvih 10 dana mjeseca zul-hidždžeta, zbog toga što je u njima dan Arefata, a on je najbolji dan u godini.

 Mjesec šaban je predramazanski mjesec u kojem se muslimani pripremaju za ramazan.

 Mjeseci hadždža su: ševval, zul-kade i polovina zul-hidždžeta, kad se vrše pripreme, odlazi i izvršavaju obredi hadždža.

 Odabrani dan za muslimane je petak kada se obavlja džuma-namaz. Od odabranih dana je i 10. muharrem (jevmul-ašura) koji je lijepo postiti.

 Muslimani imaju svoja dva blagdana, dva Bajrama. Ramazanski bajram ima tri dana, a Kurban-bajram četiri dana.

 Prvi muharrem, kada počinje nova hidžretska godina nema obilježje praznika u arapsko-islamskom svijetu.

 Pošto je pred nama nova godina, ponovimo dobra djela, obnovimo prijateljstva, ponovo upišimo djecu u mejtef, obnovimo vazifu-članarinu, ponavljajmo dolazak na džumu namaz, ponovimo svaki dan čitanje Kur'ana, obnavljajmo porodične veze.

  Muhammed, a.s, ugledavši mladi Mjesec učio bi ovu dovu:

  Dova

  "Allahu, podari nam u ovom mjesecu bezbjednost, sreću, sigurnost u Islamu, mir, zdravlje i dobru opskrbu. Uputi nas na ono što Ti želiš i čime Si zadovoljan.! A onda bi gledajući u mlađak dodao: "Naš i Tvoj Gospodar je Allah".

 Milostivi Allahu, podari nam poštovanje prema našim džamijama i onima koji nas vode na pravi put. Učini da volimo džamiju pa da se radujemo petku i džumi namazu u njemu. Ne zaboravljajmo svoju islamsku zajednicu. Amin!

ألا إن أحسن الكلام و أبلغ النظام. كلام الله الملك العزيز العلام. كما قال الله تبارك و تعالي في نظم الكلام: و إذا قريئ القرآن فاستمعوا و أنصتوا لعلكم ترحمون.
أعوذ بالله من الشيطان الرجيم. بسم الله الرحمن الرحيم: إِنَّ الدِّينَ عِندَ اللَّهِ الْإِسْلَامُ.
[جلوس]
بارك الله لنا و لكم و لسائر المؤمنين و المؤمنات و المسلمين و المسلمات الاحياء منهم و الاموات يرحمتك يا أرحم الرحمين
الخطبة الثانية
الحمد لله حمد الكاملين. و الصلاة و السلام علي رسولنا محمد و آله و صحبه أجمعين. تعظيما لنبيه و تكريما لفخامة شأن شرف صفيه. فقال عز و جل من قائل مخبرا و آمرا: إن الله و ملائكته يصلون علي النبي, يا أيها الذين آمنوا صلوا عليه و سلموا تسليما.
اللهم صلي علي محمد و علي آل محمد, كما صليت علي ابراهيم و علي آل ابراهيم, إنك حميد مجيد.
اللهم بارك علي محمد و علي آل محمد, كما باركت علي ابراهيم و علي آل ابراهيم, إنك حميد مجيد.
اللهم أصلح أحوالنا, و أحسن أعمالنا, و بلّغْنا مما يرضيك آمالنا, و ولِّ اُمورنا خيارنا, و لا تولَّ اُمورنا شرارنا, و لا تؤاخذنا بما فعل السفهاء منّا, و كن لنا و لا تكن علينا. اللهم اجعل هذا البلدآمنا, مؤمنا, مطمئنّا و سائر البلاد المسلمين برحمتك يا أرحم الرحمين.
ان الله يأمر بالعدل و الإحسان ، و ايتاء ذي القربي و ينهي عن الفحشاء و المنكر و البغي يعظكم لعلكم تذكرون.
 صدق الله العظيم

Literatura: Tefsir ibni Kesir, Sahihul-Buhari, Hidžretska godina i njen značaj.


  Nijaz Salkić


Ni komentarjev:

Objavite komentar