DOK ČEKAMO BAJRAMA

Nijaz SALKIĆ

Dragi moji, danas je dan »D« za sve muslimane, muslimanke, mu'mine i mu'minke, djecu našu, braću, sestre, babe, mame, djedove, nene, amidže, amidžince (strine), dajdže, dajdžince (ujne), i da ne nabrajam sve po redu i istilahu, znate šta hoću kazati. Helem, ovo je dana uoči Bajrama. Danas valja obaviti »generalku« u kući, stanu, avliji, sobi, kuhinji, hodniku, dnevnoj i svim drugim prostorima i hausterima. Valja nama sve to očistiti, pripremiti, uljepšati, pomesti, srikatati da u svemu tome i pored svega toga možemo veselo proći kada se sutra budemo vraćali iz džamije sa Bajram namaza.

BAJRAMLUCI

Eh, skoro da zaboravim. Jeste li kupili bajramluke? Znate da  djedo mora bajramluk kupiti neni, a nena djedi. Babo mami, a mama babi. Sin ocu, a otac sinu.  Kćerka tati a tatababo svojoj mezimici. Brat seki, a seka braci. I tako redom i sve tako kako to treba i priliči, sve po tabijatu i našem vjekovnom tisućljetnom bosanskom adetu.

O BAJRAMIMA 

Namaz dvaju bajrama je vadžib čovjeku koji je dužan klanjati džumu. Za valjanost ovih namaza uvjeti su isti kao i za džumu osim hutbe koja je ovdje sunnet. Zato se bajram-namaz može obaviti i bez hutbe, iako je ne valja izostaviti kao i proučiti je prije bajram namaza.  Pri Kurban bajramu je mendub:

 1) okupati se,

 5) zube istrljati misvakom ili četkicom,

 6) namirisati se, 

7) obući se u najljepše odijelo, 

8) držati se veselo,

9) po mogućnosti podijeliti što više sadake,

 10) podraniti i rano otići u džamiju, 

11) klanjati sabah u svojoj mahalskoj džamiji,

 12) ići u džamiju pješke učeći usput tekbire u sebi i prestati učiti kad dođe u džamiju,

 13) vratiti se iz džamije po mogućnosti drugim putem.

Mekruh je klanjati kakvu nafilu dok se ne klanja bajram namaz, kao i poslije njega na onom istom mjestu gdje se on klanjao (u džamiji). Vrijeme bajramskog namaza počinje otkad sunce odskoči koliko za koplje ili dva, tj. otprilike 45 minuta po izlasku sunca i traje do zevala.  

Kako se klanja bajram-namaz?

Bajram namaz se klanja ovako:  Naumi se klanjati određeni bajramski namaz, zatim se donese tehrime (početni tekbir, Allahu ekber), prouči »subhaneke«, donesu tri bajramska tekbira i pri svakom se ruke dižu kao pri tehrimi. Zatim će imam proučiti Euzu, Bismillu u sebi, a na glas Elham i sure (Mendub je proučiti suru »Sebbihisme rabbike-eala«) pa će poći na ruku i sedžde. Na drugom će rekatu proučiti Bismillu (u sebi), zatim Fatihu i suru (mendub je »Hel etake hadisul-gašije), onda tri bajramska tekbira dižući svaki put ruke kao i na prvom rekatu, a onda s rukuskim tekbirom otići na ruku', sedždu i tešehhud (sjedenje u namazu) pa selam predati.   Mogli bi se i na drugom rekatu tekbiri obaviti kada i na prvom, tj. prije kiraeta, ali je bolje poslije. Koga bi jedan rekat mašio, kad bude naklanjavao, najprije će obaviti kiraet pa onda donijeti tekbire. Ko zateče imama na ruku-u, tehrimu će izreći stojeći, a i bajramske tekbire isto tako ako vidi da ga ruku s imamom neće mašiti, inače će tekbire donijeti na ruku-u pognut, ne dižući ruku. Ako bi se imam digao prije nego je on mogao izreći sve tekbire, on će poći s imamom, a ostatak tekbira spada s njega (neće ih ni izgovoriti). Ako bi pak imama stigao u času kad se digao s rukua, neće tekbira izricati jer će ih izricati kad bude naklanjavao dotični rekat.  Poslije namaza će imam obaviti dvije hutbe u kojim će poučiti prisutne o sadekai-fitru, odnosno o kurbanu i tekbiri-tešriku.  Bajram namaz se ne može »kada« učiniti po sebi. Ako se slučajno nije obavio prvi dan obaviće se drugi, a Kurban bajram i treći dan. Kasnije od toga ne može ni jedan.  Tekbiri tešrik glasi: Allahu ekber, Allahu ekber. La ilahe illellahu vallahu ekber. Allahu ekberu ve lillahil-hamd. Taj tekbir se uči, za vrijeme Bajrama poslije farza. Vadžib ga je učiti prema Ebu Hanifi od sabaha dana Arefata (9. zilhidžeta) do ikindije prvog dana Kurban bajrama, i to odmah iza farza koji se obavi u »pohvalu džematu« (dakle ne u džematu samih žena). To je vadžib za imama koji je mukim u gradu kao i muktediji pa ko on bio. Prema Ebu Jusufu i Muhamedu ovaj tekbir je vadžib od sabaha dana Arefata do ikindije četvrtog dana Bajrama, odmah iza farza, i to za svakoga ko ga klanja, mušku ili žensku, građaninu ili seljaku, mukimu ili musafiru. Ovo je mišljenje prihvaćeno, pa se po tome ljudi ravnaju i donose se fetve na temelju toga.

Literatura: Fikhu ibadat; Muhamed Seid Serdarević

Bajram Šerif Mubarek Olsun!